Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 38785

Igra i intrinzička motivacija


Horga, Smiljka; Barić, Renata
Igra i intrinzička motivacija // Slobodno vrijeme i igra / Andrijašević, Mirna (ur.).
Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 2000. str. 63-67 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)


CROSBI ID: 38785 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Igra i intrinzička motivacija
(Play and intrinsic motivation)

Autori
Horga, Smiljka ; Barić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Slobodno vrijeme i igra / Andrijašević, Mirna - Zagreb : Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 2000, 63-67

Skup
Znanstveno-stručno savjetovanje Slobodno vrijeme i igra

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.-26.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
igra; intrinzička motivacija; karakteristike
(play; Intrinsic motivation; characteristics)

Sažetak
IGRA I INTRINZIČKA MOTIVACIJA Filozofski, igra se promatra kao jedan od bitnih elemenata čovjekovog bića, njegove egzistencije. Fink kaže da je igra “bitno ustrojstvo čovjekova opstanaka, egzistencijalni temeljni fenomen”; (Fink, 1979, str.11). Sutlić, analizirajući radove Axelosa, zaključuje da igra pripada “fundamentalnim snagama” koje pokreću čovjeka, a uz nju su još ostale fundamentalne snage: jezik, rad, ljubav i borba. Sve su međusobno isprepletene, no igri pripada drugačije mjesto, jer obuhvaća sve velike snage i u svima se očituje. Psihološki, igra se shvaća kao biotička potreba, ali i kao aktivnost sama po sebi, kao korelat intrinzičke motivacije (Deci, Flaste, 1995) ili kao element uživanja (Wankel, 1993). Psiholozi često smatraju igru sredstvom za postizanje nekog drugog cilja, a ne procesom kojeg treba proučavati samog za sebe. Prema Csikszentmihalyiu (1975), etološki usmjereni psiholozi smatraju kako igra omogućuje mladom organizmu da eksperimentira svojim repertoarom ponašanja u okolini bez opasnosti i na taj način uči, sustavom pokušaja i pogrešaka, bez ozbiljnijih posljedica zbog pogrešaka. Drugi psiholozi ističu igru kao sredstvo razvoja jakog ega, preko simboličke manipulacije okolinom (Erikson i drugi), ili kao sredstvo razvoja autonomne moralnosti (Piaget), ili kao pripremu na zahtjeve kulture u kojoj dijete živi.( prema Csikszentmihalyiu, str 42). Nedeljković (1998) koncizno navodi da je igra smislena aktivnost, da predstavlja neodvojivi dio razvoja djeteta, a i sama po sebi je ugodna (Nedeljković, str 3). Zbog čega je igra vezana uz intrinzičku motivaciju ? Intrinzička motivacija za neku aktivnost odražava primarno zanimanje za tu aktivnost, intenzivnu želju bavljenja, a sama aktivnost predstavlja nagradu, ispunjenje, dostizanje cilja, završetak motivacijskog ciklusa. Dakle, nema drugih ciljeva, nema rezultata aktivnosti. Aktivnost je rezultat sama po sebi. Isto vrijedi i za igru. Lakše je objasniti što igra nije, nego što jest. Igra nije rad. Dakle, nema neki drugi vanjski cilj osim nje same. Dalo bi se stoga zaključiti da se igramo aktivnošću ukoliko smo za nju intrinzički motivirani. I obrnuto, ukoliko aktivnost za koju nismo zainteresirani pokaže kvalitete igre, pojavit će se i motiviranost. Prema Deciju, osnovni elementi intrinzičke motivacije su odgovornost, ali bez osjećaja prisile (prihvaćanje pravila aktivnosti i nužnih socijalnih pravila), potpuno prihvaćanje vlastitih ograničenja (privrženost aktivnosti koju možemo realizirati, a ne onoj koju ne možemo), potpuna autonomnost (bez ovisnosti o vanjskim ciljevima, drugima, socijalnim ograničenjima), autentičnost (očitovanje prave, stvarne ličnosti pojedinca). Zapravo, to su ujedno i osnovni elementi igre – prihvaćanje pravila igre, izbor aktivnosti koja nam je dostupna, potpuna neovisnost igre od vanjskih ciljeva, potvrđivanje autentičnosti trenutka u kojem se igramo i same aktivnosti. Baveći se aktivnostima za koje smo intrinzički vezani, odnosno u kojima se igramo, a zašto to ne bi bile aktivnosti iz područja tjelesnog vježbanja i sporta, osjećamo zadovoljstvo, uživamo u aktivnostima sve do maksimalnog osjećaja ispunjenja koji Csikszentmihalyi naziva “flow” (Csikszentmihalyi, 1991). Postizanje tog stanja ne može se narediti i nije ga jednostavno postići. Osnovni je uvjet stupanj složenosti i težine aktivnosti. Naime, ona mora predstavljati izazov vještinama i sposobnostima pojedinca. Dakle, odgovarajuća aktivnost – uživanje, “flow” prelagana aktivnost – dosada preteška aktivnost – zabrinutost, anksioznost. Međutim, iako se flow iskustvo najčešće očituje u igri, flow nije sinonim za igru. Karakteristike intrinzičke motivacije kako ih daju Deci i Flaste, 1995, te karakteristike igre Calloisa (prema Žugić, 1996) mogu se organizirati u sljedeću tablicu : KARAKTERISTIKE IGRE KARAKTERISTIKE INTRINZIČKE MOTIVACIJE slobodna : mogućnost vlastitog odabira pojedinca s obzirom na odluku u koju će se igu i kada uključiti, te koliko će se igrati neizvjesna : tijek i rezultati igre nisu predvidljivi i to je uzrok uzbuđenja u igri izdvojena : izdvojenost označava ograničenje trajanja igre u vremenu i prostoru nereproduktivna (neutilitarna) : nema meterijalnih produkata krajnjeg ishoda, već je svrha aktivnosti u njoj samoj vlastita realnost : ima svoja pravila koja su različita od realnih i vrijede dok igra traje. Slično tome je fiktivni karakter : igra je realnost posebne naravi namjerno, izabrano ponašanje, a ne ponašanje potaknuto izvana reduciranje neizvjesnosti, bavljenje aktivnošću koje reducira neizvjesnost osjećaj efikasnosti u bavljenju okolinom, nekim određenim aspektom okoline sama aktivnost predstavlja cilj, odnosno ne postoji neki drugi, vanjski cilj aktivnosti povratne informacije leže u samoj aktivnosti, samo bavljenje aktivnošću je ujedno i potkrepljenje povratne informacije leže u samoj aktivnosti, samo bavljenje aktivnošću je ujedno i potkrepljenje Igra se može povezati i s različitim vrstama intrinzičke motivacije. Pretpostavlja se da postoje tri različita tipa intrinzičke motivacije ( prema Fortier i sur, 1995) : - intrinzička motivacija znanja – definira se kao izvođenje aktivnosti zbog uživanja i zadovoljstva koje se osjeća u učenju, istraživanju ili pokušaju da se razumije nešto novo - intrinzička motivacija postignuća – definira se kao zaokupljenost aktivnošću zbog zadovoljstva koje se osjeća u postizanju ili kreiranju nečega, npr. pokušaj da se usvoji neki novi, teški oblik kretanja - intrinzička motivacija stimulacije – javlja se kada je pojedinac zaokupljen aktivnošću kako bi iskusio uzbuđujuće senzacije (senzorno zadovoljstvo, estetsko iskustvo, zabava i uzbuđenje samo po sebi). Rezultati većine istraživanja na različitim uzorcima djece, odraslih, sportaša, rekreativaca pokazuju da su različiti pojedinci, barem u području tjelesnog vježbanja i sporta, intrinzički motivirani, odnosno žele se igrati i igraju se. Kao primjer navest će se samo dva. Djevojčice i dječaci (preko 1000 djece) u jednom ljetnom sportskom kampu kao najvažnije razloge vježbanja izdvojili su želju za poboljšanjem vještine, želju za zabavom, zadovoljstvom, težnju za učenjem novih vještina, izazov (Gill i sur., 1983) u čemu je lako prepoznati i elemente intrinzičke motivacije i elemente igre. Ili, ostanak u rekreativnoj grupi motiviran je prvenstveno uživanjem i osjećajem kompetentnosti, ali uopće ne vanjskim posljedicama kondicije ili tjelesnog izgleda (Ryan i sur, 1997). Pokazano je da također u velikom broju radova da isticanje vanjskih, ekstrinzičkih nagrada pretvara igru u rad i time smanjuje intrinzičku motivaciju, odnosno zainteresiranost za aktivnost. Ovi se psihički procesi objašnjavaju u okviru Decijeve teorije kognitivne evaluacije (Deci i Flaste,1995). Prema svemu rečenom upravo su tjelesno vježbanje i sport aktivnosti u kojima do izražaja dolaze i karakteristike igre i elementi intrinzičke motivacije. Poticanje slobodne, ničim uvjetovane odluke ulaska u aktivnost, osjećaja kompetentnosti u bavljenju aktivnošću, osjećaja zadovoljstva i slično, osigurat će sudionicima zadovoljenje njihovih intrinzičkih potreba, pa i potrebe za igrom. LITERATURA : 1. Csikszentmihalyi, M. (1975) : Play and intrinsic rewards. J. Humanistic psychology, 15, 3, 41-62 2. Csikszentmihalyi, M. (1991) : Flow. The psychology of optimal experience. Collins Publication, New york 3. Deci, E.L.; Flaste, R. (1995) : Why we do what we do. Penguin books, New York 4. Fink, E. (1979) : Oaza sreće. Misli za jednu ontologiju igre. Zrinski, Čakovec 5. Fortier, M.S.; Vallerand, R.J., Briere, N.M.; Provencher, P.J. (1995) : Competitive and Recreational Sport Structures and Gender : A Test of their relationship with sport motivation. Int. J. of Sport Psychology, 26 : 24-39 6. Gill, d.L.; Gross, J.B., Huddleston, S. (1983) : Participation motivation in youth sports. Int. J: of Sport Psychology, !4 : 1-14 7. Nedeljković, D. (1998) : Igra kao kreativni proces. Diplomski rad na FFK 8. Ryan, M.R.; Frederick, C.M.; Lepes, D.; Rubio N.; Sheldon K.M. (1997) : intrinsic motivation and exercise adherence. Int. J: of Sport Psychology, 28 : 335-354 9. Sutlić, V. Metafizika – Igra svijeta – Povijesno mišljenje. U Axelos, K. (1972) : Uvod u buduće mišljenje. Stvarnost, Zagreb 10. Žugić, Z. (1996) : Uvod u sociologiju sporta. FFK, Zagreb

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
034007

Ustanove
Kineziološki fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Smiljka Horga (autor)

Avatar Url Renata Barić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Horga, Smiljka; Barić, Renata
Igra i intrinzička motivacija // Slobodno vrijeme i igra / Andrijašević, Mirna (ur.).
Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 2000. str. 63-67 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
Horga, S. & Barić, R. (2000) Igra i intrinzička motivacija. U: Andrijašević, M. (ur.)Slobodno vrijeme i igra.
@article{article, editor = {Andrija\v{s}evi\'{c}, M.}, year = {2000}, pages = {63-67}, keywords = {play, Intrinsic motivation, characteristics}, title = {Play and intrinsic motivation}, keyword = {play, Intrinsic motivation, characteristics}, publisher = {Fakultet za fizi\v{c}ku kulturu, Zagreb}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font