hrvatski

Zagorka i počeci hrvatske znanstvene fantastike

Tekst nudi novo čitanje romana Marije Jurić Zagorke 'Crveni ocean' (Jutarnji list, 1918– 19), istovremeno prateći tekstualne tragove toga dvostruko marginaliziranog romana kako u kroatistici i sve prominentnijem (feminističkom) proučavanju Zagorkina opusa, tako i u oskudnoj znanstvenofantastičnoj kritici, budući da se roman redovito svrstavao u utopijske romane i, samim time, u početke hrvatske znanstvene fantastike. Međutim, novo čitanje otkriva da roman nije utopijskog ili distopijskog karaktera u formalnom smislu, nego da se utopijski karakter teksta razotkriva u Zagorkinu političkom projektu – završnim utopijskim vizijama i iskazima likovima, očito inspiriranima Oktobarskom revolucijom, i naglašenim angažiranim, lijevim političkim iskazima samoga pripovjedačkoga glasa. Ipak, fabula i motivi romana potvrđuju da se 'Crveni ocean' nalazi u samim počecima hrvatske znanstvene fantastike, tj. da je posrijedi klasični primjer proto-znanstvenofantastične proze – 'Crveni ocean' je avanturistička romansa špijunske tematike koja sadržava fantastične elemente koji je svrstavaju u proto-znanstvenofantastične podžanrove poput future war stories, sa strukturom tipičnom za Verneove 'voyages extraordinaires' i pod utjecajem Wellsove 'scientific romance', s pravim katalogom izuma i tehničkih naprava, što roman, kao i likovi genijalnih izumitelja, spaja i na tradiciju proto-znanstvenofantastičnih 'invention stories' i 'tales of science'.

Marija Jurić Zagorka; Crveni ocean; znanstvena fantastika; protoznanstvena fantastika; SF; utopizam

nije evidentirano