hrvatski

Razvitak konjogojstva u Republici Hrvatskoj

Tijekom dvadesetog stoljeća i početkom dvadesetprvog stoljeća, konjogojci su usmjeravali uporabu konja u različitim pravcima, prema potrebama društva i podneblja. U skladu s tim mijenjalo se i brojno stanje konja, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. U ovom radu pregledno je prikazano brojno stanje konja poljoprivrednih kućanstava u pojedinim županijama u razdoblju od 1961. godine do 1990. godine, te od 1991. godine do 2007. godine. Vidljiva je nazočnost dugogodišnje tendencije pada broja konja što je uvjetovano ekonomskim, agrarnim i socijalnim kretanjima unutar društva kao i događajima tijekom Domovinskog rata. Nakon Domovinskog rata, zahvaljujući obiteljskim gospodarstvima koja se orijentiraju prema uzgoju kvalitetnijih toplokrvnih grla te različitim udrugama uzgajivača, školama jahanja i drugim vidovima upotrebe ovih plemenitih životinja, zamjetan je rast interesa za kvalitetnim toplokrvnim grlima. Unatoč tome, u Republici Hrvatskoj prednjače hladnokrvne pasmine konja, gdje spadaju i naše autohtone pasmine, koje čine 80% ukupne populacije. Treba istaći razliku uporabe konja u razvijenim i nerazvijenim zemljama, budući da se konj u razvijenim zemljama uglavnom koristi za rekreaciju, sport i dokolicu, za razliku od manje razvijenih zemalja u kojima se konj još uvijek znatnije koristi u radu. Prednost konja u odnosu na mehanizaciju je u tome što konj može doprijeti do terena na koje mehanizacija teško dolazi.

razvitak; konjogojstvo; Hrvatska

nije evidentirano