Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 387606

Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961. - 1990. : 1971. - 2000.


Zaninović, Ksenija; Gajić-Čapka, Marjana; Perčec Tadić, Melita; Vučetić, Marko; Milković, Janja; Bajić, Alica; Cindrić, Ksenija; Cvitan, Lidija; Katušin, Zvonimir; Kaučić, Dražen et al.
Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961. - 1990. : 1971. - 2000., Zagreb: Državni hidrometeorološki zavod, 2008 (monografija)


Naslov
Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961. - 1990. : 1971. - 2000.
(Climate atlas of Croatia : 1961-1990. : 1971-2000.)

Autori
Zaninović, Ksenija ; Gajić-Čapka, Marjana ; Perčec Tadić, Melita ; Vučetić, Marko ; Milković, Janja ; Bajić, Alica ; Cindrić, Ksenija ; Cvitan, Lidija ; Katušin, Zvonimir ; Kaučić, Dražen ; Likso, Tanja ; Lončar, Edita ; Lončar, Željko ; Mihajlović, Domagoj ; Pandžić, Krešo ; Patarčić, Mirta ; Srnec, Lidija ; Vučetić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Državni hidrometeorološki zavod

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
200

ISBN
978-953-7526-01-6

Ključne riječi
Klima; Hrvatska
(Climate; Croatia)

Sažetak
Klima je jedna od prirodnih osobitosti neke zemlje. O njoj ovise život i zbivanja u prirodi, a gotovo da nema ljudske djelatnosti koja ne ovisi o vremenu i klimi. Stoga je poznavanje klimatskih osobitosti važno zbog planiranja razvoja i aktivnosti u mnogim društvenim i gospodarskim djelatnostima. Izrada klimatskog atlasa je prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije obaveza meteorološke službe svake zemlje. Klimatski atlas izrađuje se za standardna 30-godišnja klimatska razdoblja. Za prethodno klimatsko razdoblje 1931– 1960. područje Hrvatske obuhvaćeno je u okviru Atlasa klime Jugoslavije iz 1969. godine, a samo manji dio karata objavljen je posebno za Hrvatsku u publikaciji Atlas klime SR Hrvatske iz 1977. godine. Klimatski atlas Hrvatske za razdoblje 1961– 1990. izdaje se u dva dijela. Prvi dio, koji je pred vama, obuhvaća karte prostorne razdiobe klimatskih elemenata, grafikone godišnjih hodova klimatskih elemenata na deset odabranih meteoroloških postaja te tekstualni dio u kojem su opisane klimatske značajke i njihovi uzroci. Na kraju se nalaze tablice s prosječnim 30-godišnjim mjesečnim, sezonskim i godišnjim vrijednostima klimatoloških elemenata na 20 postaja koje reprezentiraju klimatsku raznolikost Hrvatske. Obzirom na vremensku varijabilnost klimatskih parametara i uočeno zatopljenje u posljednjoj dekadi dvadesetog stoljeća tablični prikazi prošireni su i na klimatsko razdoblje 1971– 2000. Opće klimatske značajke opisane su u poglavlju „ Klima Hrvatske“ . Posebno poglavlje posvećeno je mreži meteoroloških postaja u Hrvatskoj te načinu obrade, kontrole i arhiviranja motrenih meteoroloških podataka. Slijede detaljniji opisi pojedinih klimatskih elemenata u posebnim poglavljima. Na temelju prostorne razdiobe različitih parametara pojedinih klimatskih elemenata te grafikona na kojima su prikazani hodovi, vjerojatnosti, percentili ili procjene ekstrema opisane su klimatske značajke te uzroci koji do njih dovode, a dana je i usporedba s podacima iz prethodnog klimatskog razdoblja 1931– 1960. te s razdobljem 1971– 2000. Grafikoni su na neki način povezani s kartama uz koje se nalaze. Tako je, primjerice, uz kartu srednje temperature zraka za siječanj na grafikonima uz kartu prikazana procjena apsolutnih minimalnih temperatura zraka, ili godišnji hod sušnih razdoblja uz oborinsku kartu za ljeto. Obzirom da je u pripremi i atlas vjetra, poglavlje o vjetru je razmjerno skromno grafički ilustrirano, ali su u tekstualnom dijelu detaljno opisane osobitosti vjetrenog režima. Osobitost ovog atlasa su prilozi koji se rjeđe nalaze u klimatskim atlasima. Tu je poglavlje o vremenskim tipovima, u kojem su tekstualno opisane i kartografski prikazane karakteristične sinoptičke situacije za vremenske tipove koji se pojavljuju u Hrvatskoj, a dana je i njihova statistička obrada za kontinentalnu Hrvatsku te sjeverni i srednji Jadran. Turističkim djelatnicima može biti korisno poglavlje „ Biometeorologija“ koje sadrži karte kombiniranog biometeorološkog indeksa kao pokazatelja osjeta ugode za siječanj, travanj, srpanj i listopad te grafikone s godišnjim hodom osjeta ugode i vjerojatnostima pojavljivanja različitih osjeta ugode ujutro, popodne i navečer. Za poljoprivredu može biti korisno poglavlje „ Agrometeorologija“ gdje se mogu naći podaci o temperaturama tla, trajanjima razdoblja s temperaturama zraka i tla iznad određenih pragova te fenofaze odabranih biljaka. U dodatku su prikazane metode korištene za proračune i izradu karata u atlasu. Tu su prikazani rezultati ispitivanja homogenosti srednje godišnje temperature zraka na meteorološkim postajama korištenim u atlasu. Način izrade karata opisan je u dijelu o geostatističkom kartiranju klimatskih varijabli. Na kraju je prikazana i metoda analize ekstremnih vrijednosti koja je korištena za procjenu godišnjih apsolutnih maksimalnih i minimalnih temperatura zraka te maksimalnih dnevnih količina oborine. Drugi volumen sadržavat će tablične prikaze različitih statističkih obrada iz primijenjene klimatologije, koji su rezultat iskustva suradnje meteorologa sa stručnjacima i korisnicima klimatskih podataka iz različitih područja primjene. Tu će se uz najčešće statističke veličine kao što su srednjaci, standardne devijacije, minimumi i maksimumi naći podaci koji se rjeđe prikazuju u ovakvim publikacijama, kao što su vjerojatnosti pojavljivanja meteoroloških parametara po klasama, percentili, zatim povratni periodi za pojavljivanje ekstremnih događaja i brojne druge analize. Klimatski atlas je fundamentalni doprinos poznavanju klime Hrvatske. Izrada klimatskog atlasa je zahtjevan posao i rezultat je višegodišnjeg rada klimatologa DHMZ-a. Njegovom konačnom izgledu i obliku doprinijeli su dizajneri te recenzenti, prevoditelji i lektori svojim primjedbama, sugestijama i prijedlozima. Nadamo se da će on koristiti stručnjacima iz različitih područja utjecaja klime u njihovom istraživačkom i stručnom radu radi prilagodbe na lokalne klimatske uvjete. Time se smanjuje rizik od meteoroloških uvjeta, doprinoseći zaštiti okoliša te društvenom i gospodarskom razvoju zemlje.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Geofizika