hrvatski

Mineraloški, mikromorfološki i geokemijski pokazatelji pedogenetske prirode glina vezanih na regionalnu emerziju u mlađem aptu i starijem albu u Istri, Hrvatska Mineraloški, mikromorfološki i geokemijski pokazatelji pedogenetske prirode glina vezanih na regionalnu emerziju u mlađem aptu i starijem albu u Istri, Hrvatska

Zelenkastosive gline, lapori i vapnenačke breče često se nalaze kao tanki nepravilni slojevi unutar plitkovodnih karbonatnih sedimenata donje krede u Istri. U slučajevima kada postoje dokazi o površinskoj izloženosti i pedogenezi nazvane su peleotlima. Gline vezane na regionalnu emerziju u mlađemu aptu i starijem albu imaju debljinu koja varira od nekoliko centimetara do više od jednoga metra. Cilj ovoga rada je prikaz pokazatelja pedogeneze na jednome od istraživanih profila (Seline) s obzirom na mineraloška, mikromorfološka i geokemijska istraživanja. Debljina glina u profilu Selina iznosi 93 cm. Gline se nalaze na pradavno okršenom potplimnom onkoidnom floutstonu donjega apta, a prekrivene su gornjoalbskim periplimnim vapnencima, često i vapnenačkim konglomeratima kao ispunom plimnih kanala. Duž vertikalnoga profila za detaljne analize odabrano je jedanaest uzoraka zelenkastosive gline (5BG 4/1 do 10BG 6/1 prema Munsellovom atlasu boja), kao i uzorak vapnenaca (okoidnog floutstona) koji se nalazi neposredno ispod gline. Raspodjela minerala glina u profilu pokazuje jasni trend: mineral glina u gornjem dijelu je ilitični materijal s više od 78 tež. %. U donjem dijelu profila udio ilita je niži od 50 tež.%. Uređeni i neuređeni miješanoslojni ilit/smektit druga su po važnosti skupina minerala glina. Udio klorita je podređen i prisutan samo u donjem dijelu profila. Sastav minerala glina jasno ukazuje na utjecaj i pedogenetskih i dijagenetskih procesa. Viši sadržaj ilitičnoga materijala u gornjem dijelu profila dobro odgovara kemijskim podacima. Naime, sadržaj K2O u gornjem dijelu je oko 5 tež., a smanjuje se na 4 tež. % u donjem dijelu profila. Mineraloški kao i kemijski podaci ukazuju da se je morala dogoditi transformacija smektita (iz miješanoslojnih minerala) u ilit. To podupiru i pokusi vlaženja i sušenja, te mjerenja naboja sloja. Vezanje kalija potrebnog za ilitizaciju smektita moglo se je ostvariti na peleopovršini opetovanim vlaženjem i sušenjem tijekom emerzije. Izvor kalija moglo je biti bilje, morska voda, vulkanska prašina i drugo. Na temelju mikromorfološkog istraživanja može se zaključiti da su zelenkastosive gline iz Seline pedogenetski alterirane, tj. da su paleotla. Slijedeće činjenice idu u prilog tom zaključku: i) slabo razvijena tekstura tla, ii) prisutnist ostatka korinjenja, iii) gnijezda fekalnih peleta u tlu, iv) nodularni pedooblici i v) mikrostruktura. Prema boji paleotla, prisutnosti ostataka korijenja samo u gornjem dijelu profila i velikom rasprostranjenju framboidalnog pirita može se zaključiti da su to vjerojatno bila sezonski močvarna tla (dijelom ili potpuno unutar zone flukuacija razine temeljne vode) do permanentno potopljena tla (cijela ispod razine podzemne vode). Vrlo niske vrijednosti d34 u piritu profila Selina (d34 je -35% i -36%) mogu biti posljedica ponavljannih ciklusa oksidacije i redukcije, tj. flukuacije razine vode u vlažnim močvarnim tlima. Ukupni sadržaj REE u uzorcima profila Selina varira od 87,80 do 123,56 ppm. Odnos (La/Yb)ch varira od 4,51 do 6,82 i značajno je niži od ES ukazujući na obogaćenje HREE u odnosu na LREE. Ukupni sadržaj REE u netopljivom ostatku vapnenca je 148,04 ppm, a odnos (La/Yb)ch iznosi 15,67. Obogaćenje na HREE u glinama iz Seline moglo bi biti rezultat njihovog mineralnog sastava (npr. prisutnost akcesornih minerala s visokim sadržajem HREE) i/ili različitih procesa (npr. velike mobilnosti LREE u kiselom pedogenetskom okolišu). Daljnja istraživanja, koja su u tijeku, trebala bi dati više odgovora o podrijetlu i uvjetima postanka ovih glina.

plitkomorske karbonatne stijene; regionalna aptsko-albska emerzija; gline; paleotlo; Istra

nije evidentirano