Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

MOGUĆNOSTI I PROBLEMI RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE U GORSKOM KOTARU NA PRIMJERU OPĆINE RAVNA GORA (CROSBI ID 472822)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Vančina, Rudolf ; Antonini, Darko MOGUĆNOSTI I PROBLEMI RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE U GORSKOM KOTARU NA PRIMJERU OPĆINE RAVNA GORA // Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.). Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 218-x

Podaci o odgovornosti

Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Vančina, Rudolf ; Antonini, Darko

hrvatski

MOGUĆNOSTI I PROBLEMI RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE U GORSKOM KOTARU NA PRIMJERU OPĆINE RAVNA GORA

U općini Ravna Gora sva naselja; Ravna Gora, Kupjak, Stara Sušica, Stari Laz, Leskova Draga i Šije smještena su iznad 700 metara nadmorske visine. Od 1995. do 1998. godine broj zaposlenih se smanjio s 640 na 474 uz negativan prirodni priraštaj. Po popisu 1991. u Općini je bilo oranica i vrtova 1.436 ha, livada 2.216 ha i pašnjaka 2.367 ha, a na osnovu ankete i snimanja na terenu 1998. godine obrađivalo se, odnosno koristilo, svega 38 % oranica i vrtova, 8 % livada i 1 % pašnjaka. Broj štala po popisu 1991. bilo je 657, u kojima je bilo oko 3.280 smještajnih mjesta za goveda i konje, a svega je popisano 24 konja i 237 goveda, a 1998. u Općini je bilo svega 71 govedo. Općina je samostalno 1994. godine izradila: “Projekt krmne i govedarske proizvodnje na području općine Ravna Gora”, jer je zaključeno da se aktiviranje poljoprivrednih površina može izvesti samo razvojem govedarske proizvodnje. U lipnju 1998. godine prihvaćen je projekt “Obiteljska gospodarstva i korištenje poljoprivrednih površina na primjeru općine Ravna Gora”. Prema provedenim snimanjima proizvodnja krme na oranicama za goveda nema tradiciju, niti klimatske uvjete, pa se za govedarsku proizvodnju proizvodi jedino sijeno koje je visoke kvalitete s 0,51 HJ/kg i 43 gr bjelančevina. Provedeni pokus na prvotelkama u jednom obiteljskom gospodarstvu je pokazao da se po kravi u laktaciji 305 dana može proizvesti 5.920 litara mlijeka uz utrošak 4.790 HJ i 461.950 gr. bjel. Uz ishranu sijenom po volji, koncentratom je nužno pokriti 2.301 HJ i 256.152 gr. bjel. što proizvodnju mlijeka u planinskim područjima čini nekonkurentnom, jer je koncentrat u Gorskom Kotaru u pravilu skuplji 20-30 % nego na mjestu proizvodnje. Zato je na osnovu ovih istraživanja moguće zaključiti da je u sadašnjim ekonomskim uvjetima, proizvođačka cijena mlijeka u planinskim područjima viša od prosječne proizvođačke cijene u Hrvatskoj.

Razvoj; Gorski kotar – Hrvatska; poljoprivredne površine; govedarska proizvodnja

nije evidentirano

engleski

OPPORTUNITIES AND PROBLEMS OF THE DEVELOPMENT OF CATTLE PRODUCTION IN GORSKI KOTAR SHOWN ON THE EXAMPLE OF RAVNA GORA COUNTY DISTRICT OPPORTUNITIES AND PROBLEMS OF THE DEVELOPMENT OF CATTLE PRODUCTION IN GORSKI KOTAR SHOWN ON THE EXAMPLE OF RAVNA GORA COUNTY DISTRICT

nije evidentirano

Development; Gorski kotar – Croatia; agricultural land; cattle production

nije evidentirano

Podaci o prilogu

218-x.

2000.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva

Kovačević, Vlado

Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Podaci o skupu

36. Znanstveni skup hrvatskih agronoma. Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva

predavanje

22.02.2000-25.02.2000

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo