hrvatski

Škola budućnosti : nove kompetencije učitelja

Promišljajući ideju suvremene škole, pedagogijska znanost i pedagoška praksa ističu važnost učitelja kao nositelja odgojnog i obrazovnog procesa, u školi koja je usklađena s potrebama budućnosti, škole koja je kvalitetna, dinamična, svrhovita, samopropitujuća, škole koja korespondira s promjenama u društvu. Nova filozofija obrazovanja obuhvaća komplementarne pristupe: globalizaciji obrazovanja, internacionalizaciji obrazovanja, europeizaciji obrazovanja, informatizaciji obrazovanja, interkulturalnom odgoju i obrazovanju, izobrazbi i cjeloživotnom obrazovanju učitelja te novim kompetencijama učitelja (Hrvatić, 2006). Tijekom posljednjih desetljeća obrazovni sustavi suočavaju se s brojnim izazovima kao posljedicom sve veće mobilnosti stanovništva, razvojem komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu, te gospodarske globalizacije. Ovisno o tome koji su prioriteti država na lokalnoj i međunarodnoj razini pristupilo se (re)definiranju ciljeva, sadržaja i metoda poučavanja i učenja. Jedan od prioriteta je svakako i obrazovanje učitelja. Naime, osiguranje kvalitetnog obrazovanja koje bi učinkovito odgovorilo na sve potrebe i zahtjeve pojedinca, ali i društva, obuhvaća i pitanje obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja. Položaj učitelja u suvremenoj školi, u procesu odgoja i obrazovanja, danas je temeljno drugačiji nego u ranijim razdobljima. Promjene u sustavu izobrazbe učitelja proizlaze iz potrebe profesionalizacije obrazovanja kao značajnog faktora razvoja. Obrazovanju učitelja prilazi se kao cjelovitom, otvorenom, dinamičnom i trajanom procesu (stručni razvoj, usavršavanje i cjeloživotno učenje) u kojem će pojedini sadržaji i pristupi biti različito dimenzionirani (Cooper, P., McIntyre, D., 1996.). Cjeloživotno učenje postaje višedimenzionalni proces koji nije ograničen na stjecanje znanja i gdje se jača komplementarnost obrazovnih okružja (formalnih, neformalnih, škola, fakulteta i alternativnih tipova učenja), što predstavlja i novi izazov za učitelje i učenike (Hrvatić, 2007.) U suvremenoj školi bitno se mijenja i uloga učenika, prema aktivnom stjecanju znanja, dok je uloga učitelja usmjerena prema organiziranju, usmjeravanju, poticanju, praćenju i vrednovanju njihovog (zajedničkog) rada. Potreba za promjenama tradicionalne škole proizlazi i iz stvaranja nove paradigme: prema gledanju na život i svijet iz više pravaca i filozofskih pogleda, gdje se mijenja i pedagoški način mišljenja kao i ustroj škole od (pre)naglašenog spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji i suradničkom učenju.

učitelj; izobrazba učitelja; kompetencije; profil učitelja

nije evidentirano