hrvatski

Povezanost stavova prema braku i stila privrženosti u studenata

Ovim smo istraživanjem nastojali ispitati stavove prema braku na uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=254) oba spola, u dobi 19-26 godina. Pri tome smo koristili Skalu stavova prema braku (Delač, 2007) te metodu semantičkog diferencijala pomoću proširene verzije parova riječi suprotnih po značenju (Crites i sur., 1994). Pokazalo se da na obje mjere studenti iskazuju blago pozitivan stav prema braku (što je u skladu s očekivanjima) te da stav prema braku dobiven ovim dvjema mjerama pozitivno korelira. Dobivene su i značajne spolne razlike, pri čemu djevojke iskazuju pozitivniji stav od mladića. Suprotno očekivanjima, niti bračni status roditelja niti kvaliteta braka roditelja ne utječu značajno na stav prema braku. Na temelju faktorske analize triju subskala Critesove ljestvice (emocionalne sastavnice, spoznajne sastavnice i općeg stava) potvrdili smo trofaktorsku strukturu stava prema braku te smo zaključili da je spoznajno zasnovan. Također smo primijenili hrvatsku verziju Upitnika stila privrženosti (Smojver-Ažić i Jakovčić, 2006) kako bismo povezali stil privrženosti sa stavom prema braku. Dobiveno je pet faktora (Preokupiranost vezama, Nelagoda, Povjerenje, Veze kao sekundarne i Nesigurnost kod povezivanja) za koje se pokazalo da su značajni prediktori stava prema braku. Faktorskom analizom drugog reda dobili smo dvije temeljne dimenzije u podlozi privrženosti koje odgovaraju teorijskim dimenzijama „ Izbjegavanja bliskosti“ i „ Anksioznosti zbog bliskosti“ .

emocionalna sastavnica stava; spoznajna sastavnica stava

nije evidentirano