hrvatski

Počela turizma

Knjiga "Počela turizma" pripada grupi one znanstvene literature koja prvenstveno čitateljima osigurava osnovna saznanja o strukturi turističkog tržišta, te o odnosima i pojavama koje se događaju uslijed interakcije turista i turistički receptivnog područja. Vezano uz prethodno, knjiga cjelokupnu interakciju promatra prvenstveno s ekonomskog aspekta, mjereći sveukupne utjecaje odvijanja turističkog prometa na razvoj gospodarstva na svim razinama, od globalne do mikroekonomske. Osim toga, posebna pozornost je usmjerena i na stupanj razvitka svijesti suvremenog homo turisticusa i njegovim potrebama za resocijalizacijom i doživljajima koji su mu dostupni jedino kroz uključivanje u turistička kretanja. Isto tako, na mnogo se mjesta dotiče rasprava o očuvanju prirodne komponente turističke ponude kao najvažnijeg elementa turističkog razvoja, te očuvanja lokalnih etno-kulturoloških i drugih društvenih vrijednosti pod sve većom prisilom ekonomske valorizacije. Kao svojevrstan obol, turizam se prikazuje i kao interdisciplinarno rješenje u nastojanju da se minimiziraju brojni problemi ekonomske, demografske i socijalne prirode, s posebnim naglaskom da hrvatsko gospodarstvo još uvijek prolazi i kroz brojne tranzicijske procese. Prvo poglavlje čitatelju daje osnovne elemente za razumijevanje materije kod znanstvenog pristupa istraživanju uzroka i posljedica masovnog pokreta ljudi s ciljem uključivanja u turistička kretanja, sa svim svojim specifičnostima. Obrađuju se osnovne značajke pojmova turista i turizma, temeljeći objašnjenje na sastavnim dijelovima najprihvaćenijih definicija. Također su obrađeni i problemi statističkog obuhvata u analizi koji se putnici po kriterijima mogu smatrati turistima, a koji ne. Osim klasifikacije turista, materija obrađuje i raznovrsnost specifičnih oblika i vrsta turističkih kretanja po temeljnim karakteristikama. Drugo poglavlje govori o pokretačkim čimbenicima turizma, te analizira misaoni proces koji se događa u svijesti pojedinca o uključivanju u turistička kretanja, temeljeći objašnjenje na definiranju uzroka takvom ponašanju. Među tim unutrašnjim pretpostavkama za formiranje turističke potražnje govori se o turističkim potrebama i njihovom značenju u strukturi suvremenog načina življenja, te turističkim motivima koji pojedinca potiču da se uključi u turističke tokove. Na kraju poglavlja, objašnjava se što za suvremenog čovjeka znači pojam rekreacije u svim svojim oblicima. Treće poglavlje daje retrospektivan pogled na razvitak putovanja čovjeka kroz povijest, od prapočetaka pa sve do današnjih dana. Među prvim saznanjima o razvitku civilizacije i kretanju pojedinaca u prostoru iz specifičnih razloga, nastoje se pronaći paralele sa suvremenim turističkim kretanjima. Povijesni razvitak putovanja javlja se kao posljedica ekonomskog, prometnog, političkog i kulturnog razvoja društvene zajednice. Poglavlje je strukturirano u dva dijela, gdje se u prvom dijelu prikazuje prvenstveno razvoj turizma u Europi, dok se drugi dio odnosi na razvoj turizma u Hrvatskoj. Četvrto poglavlje uvodi čitatelja u osnovne principe djelovanja turističkog tržišta, definirajući njegove sastavne dijelove i karakteristike. Između ostalog, pogled je usmjeren i na definiranje pojma turističke destinacije, kao turistički receptivnog prostora koji nosi najveći dio opterećenja odvijanja turističkog prometa (pojam prostorne koncentracije). Kao posebnost istaknut je sezonski karakter poslovanja u turizmu (pojam vremenske koncentracije) koji, zbog kratkoće, sa sobom nosi vrlo specifične organizacijske probleme. Ukratko su navedeni mjesto, uloga i utjecaj turističkih posrednika na djelovanje turističkog tržišta, te kratka ocjena stanja i perspektive turističkih kretanja na globalnoj razini. Peto poglavlje započinje dubinsku analizu turističke potražnje, tj. pôla turističkog tržišta čiju kvalitetu i kvantitetu budućih kretanja nije moguće egzaktno prognozirati. Navodene su vanjske pretpostavke koje pojedinac mora zadovoljiti ukoliko želi postati turistom, a temelje se na brojnim objektivnim i subjektivnim elementima. Osim pretpostavki, poglavlje opisuje i čitavi spektar karakteristikâ turističke potražnje, gdje se ističu (velika) fizička udaljenost između emitivnog i receptivnog turističkog tržišta, iznimna raznolikost među pojedincima-turistima prema njihovim stavovima, navikama, željama i mogućnostima. Pored toga, turistička je potražnja definirana i kao iznimno elastična kategorija, s iznimno visokim stupnjem mobilnosti i čiji se najveći dio, uslijed raznih ograničenja, pojavljuje samo tijekom jednog ili dva velika razdoblja u godini – ljeti i zimi. Šesto poglavlje objašnjava turističku ponudu gdje se također opisuju najvažnije pretpostavke koje određeni prirodni ili društveni resurs mora zadovoljiti da bi započeo proces ekonomske valorizacije. Prije svega, ističe se nužnost postojanja elementa atraktivnosti resursa, zatim element prometne povezanosti resursa s glavnim turističkim tokovima, postojanje različitih oblika receptivnih kapaciteta, te posebnost u djelovanju različitih sofisticiranih metoda promocije kao jedinog načina prezentiranja turističke ponude na udaljenom emitivnom turističkom tržištu. Među karakteristikama turističke ponude pobliže se objašnjava pojam dislociranosti turističke ponude od potencijalnih korisnika, te različitost ponude kao izravan odgovor na različitost turističke potražnje. Nadalje, analiza turističke ponude ističe visoki stupanj neelastičnosti i statičnosti turističke ponude, te najvažnije uzroke sezonskog karaktera u poslovanju. Sedmo poglavlje fokusira se na predmet razmjene na turističkom tržištu gdje se nastoji utvrditi što se krije iza pojma turistička usluga, te koje su gospodarske grane izravno i intenzivno uključene u proces odvijanja turističke potrošnje. Pored turističke usluge, poglavlje se bavi i istraživanjem pojma turistički proizvod s aspekta turističke potražnje i s aspekta turističke ponude. Osmo poglavlje ukratko prezentira sve bitne značajke ljudskih potencijala uključenih u turizam, tj. izravno pružanje čitavog niza ekonomskih i neekonomskih usluga posjetiteljima, od smještaja, prehrane, točenja pića, prijevoza, posredništva, trgovine, pa sve do pružanja usluga informacija, zabave, medicinske i osobne zaštite. Od osnovnih karakteristika zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj, prvenstveno u djelatnostima ugostiteljstva i turističkog posredništva, izdvaja se visoki udio sudjelovanja ženske radne snage, niskokvalificiranih djelatnika, djelatnika visoke dobne granice i nužnost uključivanja velikog broja sezonske radne snage, sa svim svojim specifičnostima. Deveto poglavlje istražuje utjecaj turizma na gospodarstvo zemlje i predstavlja svojevrstan uvod u daljnje istraživanje ekonomskih učinaka turističke potrošnje na sveukupan razvoj. Poglavlje objašnjava zašto se turizam ne može nazvati gospodarskom granom, gdje objašnjenje proističe iz činjenice da je turizam sastavnica brojnih gospodarskih grana i djelatnosti međusobno vrlo usko povezanih u interaktivnu cjelinu. Također, potaknuta je i rasprava o ekonomskim učincima i funkcijama turizma, jer bez isticanja istih, turizam nikada neće zauzeti opravdano visoko mjesto u prioritetima stimulacije i reorganizacije unutar strukture nacionalnog gospodarstva. Posljednje, deseto poglavlje prikazuje strukturalnu analizu karakteristika prirodnih i društvenih komponenti hrvatske turističke ponude, te njenu apsorpcijsku sposobnost kroz brojne statističke prikaze i izračune. Pored toga, prikazana je slika turističke ponude danas, te preko ograničavajućih čimbenika turističkog razvoja iznesena je procjena budućeg razvitka turizma u ovim krajevima.

turizam

nije evidentirano