hrvatski

Morfološka i prehrambena obilježja i lov tunja (Thunnus thynnus, L.) u Jadranskome moru.

U ovom radu obrađeni su biometrijski odnosi pojedinih dijelova tijela i merističke karakteristike tunja (Thunnus thynnus L.) ulovljenih u Jadranu. Na temelju dobivenih morfoloških rezultata nađeno je da su tunji u Jadranu dio populacije tunja iz Sredozemnoga mora. Praćenjem rasta pojedinih dijelova tijela nađeno je da oni uglavnom ne rastu harmonično s dužinom tijela, već rastu brže ili sporije, pa se njihovi međusobni odnosi tijekom rasta mijenjaju. Analizom starosne strukture ustvrđeno je da u Jadranu uglavnom obitavaju tunji do četvrte godine starosti. Potvrđena je mogućnost primjene prve šipčice prve leđne peraje za određivanje starosti tunja, pa je nađen pravilan linearni odnos između promjera spomenute šipčice i vilične dužine ribe (LF) koji glasi: (formula) gdje je Y promjer šipčice u mm, a X vilična dužina ribe u cm. Pronađen je i eksponencijalni odnos između dužine i težine tunja u Jadranu, a on glasi: (formula) gdje je W težina ribe u kg, a FL vilična dužina ribe u cm. Analizom prehrane ustvrđeno je da se tunj hrani uglavnom u pelagijalu malom plavom ribom i glavonošcima, ali da je sposoban svoju hranu tražiti i na dnu mora. Čini se da je tunolov na Jadranu isplativ samo tijekom glavnih tunolovnih sezona (proljeće, jesen) kada se može računati na postizavanje manje-više sigurnih ulova tunja. Da bi osigurali rentabilan rad tijekom godine, brodovi-plivaričari, osim za lov tunja, trebali bi biti opremljeni i za druge vrste ribolova (kočarenje, lov male plave ribe).

morfologija; prehrana; lov; tunj (Thunnus thynnus; L.); Jadransko more

nije evidentirano