hrvatski

Kretanje hrvatske ponude rada i njen utjecaj na migracijske tijekove

Hrvatsko tržište rada karakterizira niska stopa aktivnosti stanovništva, visoka stopa nezaposlenosti, naglašen problem dugotrajne nezaposlenosti i visoka strukturna neusklađenost između ponude i potražnje. Zbog razmjerno velikog udjela neslužbenog gospodarstva, postoji velika razlika između administrativnog i anketnog evidentiranja nezaposlenosti. Analiza stanja na tržištu rada Hrvatske pokazuje da su još uvijek prisutni značajni strukturalni problemi (nefleksibilnost, nesklad ponude i potražnje s obzirom na zanimanje i obrazovanje i sl.). Kreiranje novih radnih mjesta još je uvijek vrlo ograničeno. Stope zaposlenosti muškaraca i žena, te nezaposlenost mladih je među najnižima u usporedbi sa EU-27 i daleko od ostvarivanja Lisabonskih ciljeva. Visoka stopa ekonomske neaktivnosti ukazuje na neiskorištenost postojećeg potencijala radne snage. Provedeno istraživanje pokazuju kako su kontinuirano prijavljene potrebe za radnicima 25 puta veće od godišnjeg broja odobrenih radnih dozvola strancima u razdoblju od 1992. do 2006. godine, dok je taj broj u 1991. godini bio zanemariv. Takvo stanje pokazuje kako je Hrvatska još vrlo strogo protekcionistički orjentirana prema zapošljavanju stranaca, no činjenica je da će se takva situacija vrlo brzo morati promijeniti ulaskom u EU. Može se zaključiti kako u razdoblju do 2010. godine ne treba očekivati velike promjene ni u migracijskim tokovima, niti u značajnijim pomacima kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti. Iako, otvaranje granica, s jedne strane, znači mogućnost veće emigracije hrvatske radne snage, očekuje se da se takva kretanja ipak neće dogoditi. Vjerojatnije je da će otvaranje granica biti povezano s većom mobilnošću radnika, kako iz Hrvatske u druge zemlje, tako i prema Hrvatskoj.

Tržište rada; dugotrajna nezaposlenost; nefleksibilnost; nesklad; radne dozvole; migracijski tokovi

nije evidentirano