hrvatski

Učinkovitost eksplicitnog i implicitnog pamćenja i sposobnost učenja u bolesnika s multiplom sklerozom

CILJ RADA: Cilj je ispitivanja bio utvrditi stupanj oštećenja spoznajnih funkcija, osobito učinkovitosti eksplicitnoga i implicitnoga pamćenja te sposobnosti učenja u bolesnika s multiplom sklerozom (MS). Također je trebalo ispitati povezanost mogućih spoznajnih oštećenja s demografskim i kliničkim obilježjima bolesnika te s njihovim patomorfološkim i patofiziološkim korelatima, oštećenjima u središnjem živčanom sustavu (plakovima). ISPITANICI: U ispitivanje je uključena skupina od 55 bolesnika koji zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za multiplu sklerozu prema Poseru. Svi su bolesnici bili hospitalizirani na Klinici za neurologiju Kliničkoga bolničkoga centra Zagreb (Rebro) radi dijagnostičke obrade ili terapije. Stupanj neurološkoga oštećenja i onesposobljenosti bolesnika određen je Kurtzkeovom proširenom ljestvicom onesposobljenosti (EDSS). Kontrolna je skupina oblikovana od 42 ispitanika slične životne dobi, naobrazbe i spolne razdiobe. Obuhvaćala je zdrave dobrovoljce, bolesnike s funkcionalnim glavoboljama te bolesnike s oštećenjima perifernoga živčanoga sustava. METODE: Opći spoznajni status ispitanika ispitan je testom Mini Mental State Examination (MMSE). Eksplicitno pamćenje ispitivalo se kompjutoriziranim testom vidnoga kratkotrajnoga pamćenja Sternberg Memory Scanning Paradigm, a sposobnost asocijativnoga učenja testom učenja parova riječi. Implicitno pamćenje i proceduralno učenje istraživalo se pomoću kompjutoriziranoga testa motoričkih vještina, a rezidualna motorička oštećenja te pojava zamora u bolesnika dokazani su motoričkim testovima ruku: ustrajnost, udaranje i umetanje. Centralna brzina kognitivne obrade i poremećaji vidne pažnje ispitani su testom vremena reakcije na vidno podraživanje. Patomorfološki nalaz demijelinizacijskih žarišta u mozgu bolesnika dobiven je nuklearnom magnetnom rezonacijom (NMR), a metodom kognitivnih evociranih moždanih potencijala mjerena je vrijednost latence P 300. REZULTATI: Unatoč statistički značajnoj razlici u uspješnosti na MMSE (p<0,005) niti jedna ispitivana skupina ne zadovoljava kriterij za utvrđivanje demencije jer su prosječni rezultati iznad razine od 90% najvećega mogućega rezultata. U testu kratkotrajnoga pamćenja po Sternbergu nema značajnoga oštećenja kapaciteta zapamćivanja niza brojeva u bolesnika u odnosu na kontrole. Međutim, vrijeme reakcije prepoznavanja jednostavnoga vidnoga podražaja značajno je produljeno u bolesnika s MS (p<0,0001), što je upravno povezano s dobi i duljinom njihove bolesti te EDSS-om. Broj je točno zapamćenih parova riječi značajno manji u bolesnika s MS nego u kontrola (p<0,001), a uspješnost učenja nakon više pokušaja manja. Na testu motoričke vještine pokazatelji uspješnosti izvođenja zadatka značajno su slabiji od kontrola samo kod izvođenja lijevom rukom (0,01<p<0,04), što se može objasniti poremećajem vidno-prostorne pažnje uslijed oštećenja nedominantne hemisfere. Postoji povezanost dob i stupnja naobrazbe bolesnika, te duljine bolesti s uspješnošću izvedbe testa motoričke vještine desnom rukom. U motoričkim je testovima uočena motorička usporenost i nespretnost kod bolesnika s multiplom sklerozom, sa znakovima izrazitijega zamora na testu udaranja u odnosu na kontrole. Brzina centralne obrade podataka mjerena vremenom reakcije odluke očuvana je u bolesnika s multiplom sklerozom, za razliku od jednostavnoga vremena reakcije i vremena reakcije izbora koje je produljeno u odnosu na kontrole. Nije uočena povezanost veličine i broja, te lokalizacija demijelinizacijskih lezija na NMR-u, i uspješnosti bolesnika na spoznajnim testovima. Nema statistički značajne razlike u produljenju latence P 300 u bolesnika s MS u odnosu na kontrole. ZAKLJUČAK: Osnovni je poremećaj u bolesnika s MS u spoznajnim, kao i u motoričkim zadacima usporenost prosljeđivanja podražaja, koja nastaje uslijed procesa demijelinizacije u središnjem živčanom sustavu. Na testovima eksplicitnoga pamćenja usporenost se očituje kao produljenje vremena reakcije prepoznavanja, a u implicitnom pamćenju, uz moguća rezidualna motorička oštećenja, kao specifični poremećaj vidno-prostorne pažnje uslijed oštećenja nedominantne hemifere velikoga mozga. Usporenost bolesnika s MS u spoznajnim zadacima s ograničenim vremenom ispitivanja može davati dojam o njihovoj umanjenoj učinkovitosti. Centralna je brzina obrađivanja podataka (vrijeme odlučivanja) u ovih bolesnika očuvana.

pamćenje; učenje; multipla skleroza

nije evidentirano