hrvatski

Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća

Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeća jest otvorena knjiga: projekt koji se postupno dograđuje, raste, dopunjuje, reizdaje, proširuje jezične varijante i medije svog pojavljivanja. Leksikon je svojevrstan sažetak metodološke tradicije "Atlasa arhitekture" kojim se fenomen hrvatske arhitekture u svojem elementarnom stadiju evidentira i sagledava kroz prizmu autorskoga arhitektonskog postupka. U tom smislu ova knjiga nije zamišljena samo kao resumé proteklog vremena već i kao inicijalna referenca gradnji hrvatskoga kulturološkog prostora. Objavljeno izdanje predstavlja šezdeset i jednog arhitekta raspoređenih uvriježenim leksikonskim abecednim ključem, a izlučenih iz generacijskog slijeda arhitekata koji su djelovali u dvadesetom stoljeću, zaključno s trećim desetljećem, odnosno rođenih do 1930. godine. Na taj način pokriven je relevantni opseg arhitektonske produkcije od početka stoljeća pa sve do šezdesetih godina. Selekcijskim ključem prilagođenim nastavnom programu izlučeni su autori primarno kao memento studentima Arhitektonskog fakulteta, dok će buduća izdanja dopunjavati obrađeni period, ali i postupno pomicati generacijski limit prema arhitektima koji su djelovali kako u devetnaestom stoljeću, tako i onima bližim današnjem trenutku. Prilozi o pojedinom autoru svedeni su na "autorski arak" odnosno na četiri stranice. Uvodna stranica donosi poziciju autora u generacijskom – kronološkom slijedu hrvatskih arhitekata. U ovom izdanju radi objektivnosti pregleda oni su predstavljeni unutar šireg odabira autora, ujedno i kao najava povećanog opsega budućeg izdanja Leksikona. Lista je dopunjena evidentiranjem i arhitekata, teoretičara i publicista koji su pisanom riječi profilirali okvire arhitektonske discipline na području Hrvatske. Sljedeća stranica donosi činjenice o životu i djelu autora. Faktografski prikaz reduciran je na osnovne biografske i podatke o školovanju, pripadnosti određenom krugu, odnosno utjecaju autora na nadolazeće generacije. Izbor iz djela reduciran je na najznačajnije radove ; selekcionirana djela pripadaju primarno antologijskim primjerima hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeća, a tek sekundarno elaboriraju autorovo djelo odnosno opus arhitekta. Posebna pažnja posvećena je preciznosti datacije, kao i egzaktnom pozicioniranju lokaliteta pojedinog djela kako bi se građa mogla koristiti pri obilasku građevina in situ, odnosno profiliranju osobnoga arhitektonskog vodiča. Zaključne dvije stranice "autorskog arka" donose osam slikovnih priloga koji nužno ne prate tekstualni izbor iz djela, ali uz navedeni antologijski kriterij pokušavaju ilustrirati i posebnosti autorskog izraza dotičnog arhitekta. Prijelom stranica preuzet je iz medija digitalne prezentacije ; građa knjige ujedno je i građa referentnih nastavnih kolegija, odnosno digitalne skriptarnice preddiplomskog, diplomskog te poslijediplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju knjige donijet je registar arhitekata koji su egzaktno pozicionirani u evidenciji "Atlasa", a trenutačno su zaključeni s generacijskim pragom 1960. godine ; popis je definiran abecednim i kronološkim ključem s obzirom na godinu rođenja autora. Njime su obuhvaćeni svi oni arhitekti kojih su djela projektirana ili izvedena na prostoru Hrvatske, kao i oni hrvatski arhitekti kojih su djela vezana uz prostore drugih sredina. Prezentirani su arhitekti: Alfred Albini , Vlado Antolić, Bela Auer, Franjo Bahovec, Helen Baldasar, Aladar Baranyai, Vjekoslav Bastl, Hinko Bauer, Miroslav Begović, Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Emil Ciciliani, Frane Cota, Andrija Čičin-Šain, Julije De Luca, Juraj Denzler, Nikola Dobrović, Aleksandar Dragomanović, Zoja Dumengjić, Hugo Ehrlich, Igor Emili, Stanko Fabris, Ignjat Fischer, Drago Galić, Marijan Haberle, Lavoslav Horvat, Drago Ibler, Mladen Kauzlarić, Josip Kodl, Viktor Kovačić, Slavko Löwy, Rudolf Lubynski, Boris Magaš, Juraj Neidhardt, Zlatko Neumann, Radovan Nikšić, Kazimir Ostrogović, Lovro Perković, Bogdan Petrović, Josip Pičman, Stjepan Planić, Vladimir Potočnjak, Zvonimir Požgaj, Ivo Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Egon Steinmann, Zdenko Strižić, Neven Šegvić, Edo Šen, Nada Šilović, Vladimir Šterk, Vladimir Turina, Antun Ulrich, Dinko Vesanović, Ivan Vitić, Mladen Vodička, Zvonimir Vrkljan, Ernest Weissmann, te Ivan Zemljak.

arhitekti; hrvatska moderna arhitektura; leksikon; XX. stoljeće

nije evidentirano