hrvatski

Strategija upravljanja rizikom u proizvodnji žitarica

U protekloj godini svjedočili smo rastu cijena žitarica i dostizanju najviše cijene u proteklom desetljeću. Zalihe su se drastično smanjile, posebice pšenice i ječma. Rast cijena uzrokovao je splet čimbenika, poput klimatskih promjena, rasta potražnje za bio gorivima, promjena prehrambenih navika stanovnika Kine i Indije i rast cijena nafte. Naknadno je, kao posljedica dobrih prinosa, došlo do smanjenja cijena. To ukazuje kako je poslovno okruženje u agrobiznisu neizvjesno. Nužno je stoga uspostaviti plan strateškog upravljanja rizikom. Rizike treba odrediti i procijeniti njihovu značajnost, vjerojatnost pojave, vrijeme pojave kao i mogućnosti za promjenama vjerojatnosti. Nadalje, treba načini mapu rizika, kvantificirati utjecaj rizika na poslovanje, razviti planove za ublažavanje i izbjegavanje posljedica rizika. Poslovne odluke treba prilagoditi provedenoj analizi. Cilj je rada analiza strateških rizika u proizvodnji žitarica. Dane su preporuke za unaprjeđenje strateškog upravljanja rizikom uključivo uporabu izvedenica. U radu se korištene metode za bodovanje rizika i risk benchmarks. Bodovanje rizika uključuje usporedbu vjerojatnosti pojave rizika i posljedica, a risk benchmarks podrazumijeva usporedbu proizvodnih i poslovnih pokazatelja unutar sektora. Ključni igrači u žitnom lancu su vertikalno integirani. To im daje mnoštvo prednosti nad poljoprivrednicima. Međutim, strateško upravljanje rizikom nužno je i na razini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.

žito; upravljanje rizikom; risk benchmark.

nije evidentirano