Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni (CROSBI ID 352226)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Bočić, Neven Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni / Bognar, Andrija (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 2009

Podaci o odgovornosti

Bočić, Neven

Bognar, Andrija

hrvatski

Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni

Područje Slunjske zaravni dio je prostrane tzv. Unsko – koranske zaravni koja se prostire između Dinarskog gorskog sustava na jugozapadu i Panonskog bazena na sjeveroistoku. Istraživano područje izduženo je dinarskim pravcem, površine oko 336 km2, a najveći dio nalazi se na visini 250 – 400 m. Glavni tok i erozijska baza najvećeg dijela istraživanog područja je rijeka Korana. Najstarije stijene su pješčenjaci perma, a cijelo područje je najvećim dijelom izgrađeno od karbonatnih stijena mezozojske karbonatne platforme koje su mjestimično transgresivno pokrivene jezerskim i aluvijalnim naslagama miocenske, pliocenske i kvartarne starosti. Glavne strukture i rasjedi imaju dinarsko pružanje. Pod utjecajem neotektonskih pokreta i promjene orijentacije stresa trase rasjeda su svijene, a izraženija je postala desna horizontalna komponenta pomaka. Tako su formirane lokalne kompresijske i ekstenzijske zone. U njima je došlo do stvaranja pop-up i pull-apart struktura koje su u reljefu izražene kao sekundarne (pozitivne i negativne) morfostrukture u okviru primarne morfostrukture – zaravni. Od egzogenih procesa najveći značaj imaju krški i fluviokrški, a nešto manji značaj imaju fluvijalni, fluviodenudacijski i padinski procesi. Tijekom geološke prošlosti razdoblja intenzivnijih egzogenih procesa su najčešće nastupala za vrijeme i nakon orogenetskih procesa, a bila su prekidana razdobljima transgresija. Ovakvo višestruko ponavljanje razdoblja denudacije moglo je dovesti do formiranja prostrane zaravni. U postmiocenskom razdoblju na razvoj reljefa značajan utjecaj imala je denudacija neogenskih klastita i postepena ekshumacija karbonatne podine. Tijekom tog procesa površina krškog reljefa se povećavala na račun prostora s fluviodenudacijskim reljefom. To je dovelo do razvoja brojnih krških oblika (ponikava, grižina, uvala), ali i okršenih ostataka površinske paleohidrografske mreže (suhih i slijepih dolina). U takvim uvjetima razvili su se brojni speleološki objekti (103 registrirana) među kojima dominiraju špilje, dok se jame pojavljuju uglavnom u područjima izdignutih morfostruktura. Neotektonski pokreti su uzrokovali izdizanje čitavog područja te kompenzacijsko usijecanje toka rijeke Korane s prosječnom dubinom ureza od oko 50 m čija vrijednost predstavlja recentnu visinsku razliku od erozijske baze za najveći dio zaravni.

Dinarski krš; egzogena geomorfologija; evolucija reljefa; speleogeneza; geomorfologija; Hrvatska; krš; zaravan; strukturna geomorfologija; speleološki objekti

nije evidentirano

engleski

Geomorphological Characteristics of the Slunj Plateau

nije evidentirano

Dinaric Karst; exogenous geomorphology; relief evolution; speleogenesis; geomorphology; Croatia; karst; erosional surface; structural geomorphology; caves

nije evidentirano

Podaci o izdanju

270

06.02.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Geografija