Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 382617

Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni


Bočić, Neven
Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni 2009., doktorska disertacija, Prirodoslovno - matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Geomorfološke značajke prostora Slunjske zaravni
(Geomorphological Characteristics of the Slunj Plateau)

Autori
Bočić, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno - matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.02

Godina
2009

Stranica
270

Mentor
Bognar, Andrija

Ključne riječi
Dinarski krš; egzogena geomorfologija; evolucija reljefa; speleogeneza; geomorfologija; Hrvatska; krš; zaravan; strukturna geomorfologija; speleološki objekti
(Dinaric Karst; exogenous geomorphology; relief evolution; speleogenesis; geomorphology; Croatia; karst; erosional surface; structural geomorphology; caves)

Sažetak
Područje Slunjske zaravni dio je prostrane tzv. Unsko – koranske zaravni koja se prostire između Dinarskog gorskog sustava na jugozapadu i Panonskog bazena na sjeveroistoku. Istraživano područje izduženo je dinarskim pravcem, površine oko 336 km2, a najveći dio nalazi se na visini 250 – 400 m. Glavni tok i erozijska baza najvećeg dijela istraživanog područja je rijeka Korana. Najstarije stijene su pješčenjaci perma, a cijelo područje je najvećim dijelom izgrađeno od karbonatnih stijena mezozojske karbonatne platforme koje su mjestimično transgresivno pokrivene jezerskim i aluvijalnim naslagama miocenske, pliocenske i kvartarne starosti. Glavne strukture i rasjedi imaju dinarsko pružanje. Pod utjecajem neotektonskih pokreta i promjene orijentacije stresa trase rasjeda su svijene, a izraženija je postala desna horizontalna komponenta pomaka. Tako su formirane lokalne kompresijske i ekstenzijske zone. U njima je došlo do stvaranja pop-up i pull-apart struktura koje su u reljefu izražene kao sekundarne (pozitivne i negativne) morfostrukture u okviru primarne morfostrukture – zaravni. Od egzogenih procesa najveći značaj imaju krški i fluviokrški, a nešto manji značaj imaju fluvijalni, fluviodenudacijski i padinski procesi. Tijekom geološke prošlosti razdoblja intenzivnijih egzogenih procesa su najčešće nastupala za vrijeme i nakon orogenetskih procesa, a bila su prekidana razdobljima transgresija. Ovakvo višestruko ponavljanje razdoblja denudacije moglo je dovesti do formiranja prostrane zaravni. U postmiocenskom razdoblju na razvoj reljefa značajan utjecaj imala je denudacija neogenskih klastita i postepena ekshumacija karbonatne podine. Tijekom tog procesa površina krškog reljefa se povećavala na račun prostora s fluviodenudacijskim reljefom. To je dovelo do razvoja brojnih krških oblika (ponikava, grižina, uvala), ali i okršenih ostataka površinske paleohidrografske mreže (suhih i slijepih dolina). U takvim uvjetima razvili su se brojni speleološki objekti (103 registrirana) među kojima dominiraju špilje, dok se jame pojavljuju uglavnom u područjima izdignutih morfostruktura. Neotektonski pokreti su uzrokovali izdizanje čitavog područja te kompenzacijsko usijecanje toka rijeke Korane s prosječnom dubinom ureza od oko 50 m čija vrijednost predstavlja recentnu visinsku razliku od erozijske baze za najveći dio zaravni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-0000000-1299 - Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske (Nenad Buzjak, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Neven Bočić, (255266)