hrvatski

Bottleneck analiza izvornih hrvatskih pasmina goveda s mikrosatelitnim markerima

Rezultati genotipizacije mikrosatelitnih markera raspoređenih na 97 lokusa korišteni su za procjenu genetske strukture i mutation-drift equlibrium-a u tri izvorne hrvatske pasmine goveda ; buše (CB, n=51), istarskog goveda (IC, n=51) i slavonsko srijemskog podolca (SSP, n=51). S ukupno 889 alela i prosječnom srednjom vrijednošću od 9.2 alela po markeru, izvorne pasmine pokazale su značajnu genetsku raznolikost. Najvišu genetsku raznolikost pokazala je CB (Ho=0.624, He=0.712) s prosječnim brojem alela (nA) 8.35, a najmanju SSP (Ho=0.586, He=0.570, nA=4.8). Za procjenu bottleneck učinka korištena su četiri testa. Višak heterozigotnosti (p<0.01) ustanovljen su u sve tri populacije primjenom stepenasto-mutacijskog modela (SMM) kod Sign i Standardiziranog testa, ali ne i kod Wilcoxon testa. Dvofazni-mutacijski model (TPM) nije ukazao na prisutnost bottleneck-a u populaciji IC ni u jednom od tri ponuđena testa, dok je rezultat prisustva bottleneck-a u populaciji SSP bio značajan. Populacija CB nije značajno odstupala od ravnoteže (mutation-drift equlibrium) uporabom Wilcoxon testa (TPM), dok su Sign i Standardizirani test pokazali značajna odstupanja (p<0.01). Mode shift test ukazuje na nepostojanje bottleneck efekta u nedavnoj prošlosti kod izvornih pasmina goveda. Važnost očuvanja genetskog varijabiliteta IC i CB proizlazi iz pretpostavke postojanja jedinstvenih alelnih varijanti dok pažljiviji i oprezniji pristup treba koristiti prilikom planiranja strategije uzgoja i očuvanja populacije SSP.

Pasmine goveda; Bottleneck analiza; Mikrosateliti

nije evidentirano