hrvatski

Orijentacije prema sreći i subjektivna dobrobit adolescenata

Subjektivna dobrobit često se koristi kao sinonim za sreću (Diener, 2000), a definira se kao kognitivna evaluacija života ispunjenog pozitivnim emocijama, uz što manje negativnih emocija (Oishi i sur., 1999). Teorija autentične sreće (Seligman, Park i Steen, 2006) razlikuje tri pristupa sreći: ugodan, angažiran i smislen život. Orijentacija ka sreći povezana je s odabirom različitih životnih ciljeva. Prema teoriji samoodređenja (Deci i Ryan, 2000), intrinzični su ciljevi (povezanost s ljudima, doprinos zajednici i osobni razvoj) povezani s višom subjektivnom dobrobiti, dok ekstrinzični ciljevi (bogatstvo, fizička atraktivnost i popularnost) ne povećavaju, a ponekad i smanjuju subjektivnu dobrobit. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnose između osnovnih psiholoških potreba, životnih ciljeva, orijentacija ka sreći i subjektivne dobrobiti. Za ispitivanje emocionalne komponente subjektivne dobrobiti prevedena je skala PANAS i provjerene su metrijske karakteristike ove verzije skale. 218 srednjoškolaca (156 djevojaka i 72 mladića) ispunilo je skalu PANAS (Watson i sur., 1988), Skalu zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985), Upitnik orijentacije prema sreći (Peterson i sur., 2005), Upitnik životnih ciljeva (Kasser i Ryan, 1996) i Upitnik osnovnih psiholoških potreba (Deci i Ryan, 2004). Faktorska analiza skale PANAS pokazala je postojanje dva nezavisna faktora, koji odgovaraju pozitivnom i negativnom afektu, a pouzdanost ovih podskala je zadovoljavajuća. Hijerarhijskom regresijskom analizom provjereno je koliko svaku od tri orijentacije prema sreći objašnjavaju spol i dob (prvi korak), osnovne psihološke potrebe (drugi korak) i životni ciljevi (treći korak). Spol i dob nisu se pokazali značajnim prediktorom ni za jednu orijentaciju prema sreći. Osnovne psihološke potrebe i životni ciljevi zajedno objašnjavaju od 39% (smislen život) do 52% (angažiran život) varijance orijentacija prema sreći. Sljedećom grupom hijerarhijskih regresijskih analiza provjereno je koliko varijance pojedinih komponenti subjektivne dobrobiti objašnjavaju tri orijentacije ka sreći. Orijentacije ka sreći objašnjavaju 20% varijance kognitivne komponente subjektivne dobrobiti i 24% varijance pozitivnih emocija, dok njihov doprinos u objašnjenju negativnih emocija nije statistički značajan.

orijentacije prema sreći; subjektivna dobrobit; životni ciljevi; psihološke potrebe; skala PANAS

Rad je kao predavanje na engleskom jeziku prezentiran i na skupu The 3rd International Conference on Advanced and Systematic Research (ECNSI-2009), održanom od 1-14.11.2009., Zadar, Hrvatska ; objavljen u Knjizi sažetaka ; Rijavec, Majda ; Miljković, Dubravka (ur.). - Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 2009. ; 39-40 ; ISBN: 978-963-7210-25-0.