hrvatski

Bertoša

Smatra se da je prve članove ove obitelji u središnju Istru, u XVI. stoljeću, vjerojatno nakon 1532., iz Furlanije dovela mletačka obitelj Mosconi (podrijetlom iz Bergama), koja je tada upravljala Pazinskom knežijom. Matično je područje ovog obiteljskog imena selo Bertoši (424 m n. v.) južno od Pazina, u blizini kojeg se, na brdu Gradišće (462 m), nalazi prapovijesna gradina, koju je 1875., zajedno s okolnim područjem i obiteljskim imenom, proučavao Antonio Covaz. Selu Bertoši danas pripada i nekoliko manjih okolnih naselja, kao što su Mečari, Matići, Šermani, Kuhari, Vranići, Sironići (432 m n. v.), Fatori, Cekovica, Miljavci, Hrestenica, Klemenići, itd. Od istarskih toponima vezanih za ovo prezime valja spomenuti i selo Bertošići kod Kaldira. Izvorni talijanski oblik prezimena (Bertossa ili Bertossi) i danas opstoji ponajviše na području Furlanije i okolice, potom u Švicarskoj, SAD-u i Argentini, dok se pohrvaćeni, sadašnji oblik Bertoša u našim krajevima spominje tek od XX. stoljeća. Kod mjesta Osoppo, u blizini Gemone (sjeverno od Udina) u Furlaniji i danas postoji Villa Bertossi, koja čuva spomen na prvobitnu postojbinu ovih doseljenika. Zbog kasnije vrlo intenzivnih preseljavanja po Istri, a i izvan nje, prezime se spominjalo na sve širem prostoru, a tako je i danas. Između ostalog, zabilježeno je i u novovjekovnim matičnim knjigama mnogih istarskih mjesta (posebice Labina i Pule). Danas je prezime najviše vezano za područje Pazina (grad Pazin i sela Bertoši, Heki i Vela Traba), Poreča (gradić Poreč i selo Brčići), Tinjana (Brečevići), Novigrada (gradić Novigrad i selo Dajla), Umaga (gradić Umag i sela Finida, Kmeti i Vilanija), Motovuna (gradić Motovun i selo Kaldir), Karojbe (sela Karojba, Motovinski Novaki i Rakotule), Labina (grad Labin te sela Vinež i Sv. Nedelja), Pule, Lovrana, Rovinja i Raše (Sv. Lovreč Labinski), a izvan Istre ima ga u Rijeci, Samoboru (gradić Samobor i naselje Bregana) i Zagrebu.

Bertoša; rodoslovlje

nije evidentirano