Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 382387

Program trajnog motrenja tala Hrvatske : projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105


Mesić, Hana; Bakšić, Darko; Bašić, Ferdo; Čidić, Andreja; Durn, Goran; Husnjak, Stjepan; Kisić, Ivica; Klaić, Domagoj; Komesarović, Branka; Mesić, Milan et al.
Program trajnog motrenja tala Hrvatske : projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105, Zagreb: Agencija za zaštitu okoliša, 2008 (prirucnik)


CROSBI ID: 382387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Program trajnog motrenja tala Hrvatske : projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105
(Croatian Soil Monitoring Programme : Project Development of the Croatian Soil Monitoring Programme with a Pilot Project LIFE05 TCY/CRO/000105)

Autori
Mesić, Hana ; Bakšić, Darko ; Bašić, Ferdo ; Čidić, Andreja ; Durn, Goran ; Husnjak, Stjepan ; Kisić, Ivica ; Klaić, Domagoj ; Komesarović, Branka ; Mesić, Milan ; Miko, Slobodan ; Mileusnić, Marta ; Nakić, Zoran ; Pernar, Nikola ; Pilaš, Ivan ; Romić, Davor ; Vrbek, Boris ; Zgorelec, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, strucna

Izdavač
Agencija za zaštitu okoliša

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
131

ISBN
978-953-7582-02-9

Ključne riječi
poljoprivredno; šumsko i onečišćeno tlo; monitoring; uzorkovanje
(Agricultural; Forest and Polluted soil; soil monitoring; soil sampling)

Sažetak
Tlo se općenito definira kao površinski sloj zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama. Tlo povezuje zemlju, zrak i vodu te udomljuje veći dio biosfere. Zbog izrazito sporog procesa nastanka smatra se neobnovljivim ili u najboljem slučaju uvjetno obnovljivim resursom. Tlo je nositelj brojnih funkcija neophodnih za život na Zemlji ; osigurava hranu, biomasu, sirovine, staništa i rezerve gena ; skladišti, filtrira i izmjenjuje hranjive tvari, vodu i ugljik. Izrazito je složen i kompleksan medij podložan procesima degradacije i prijetnjama koje u kratkom vremenskom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove funkcije. Posljedice se očituju kroz smanjenje plodnosti tla, biološke raznolikosti, kakvoće zraka i vode, te klimatske promjene. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) navodi: • članak 10: „ Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija. Nepovoljni učinci na tlo moraju se izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. • članak 20: (1) Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla, praćenje stanja i promjena kakvoća tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacija. (2) Onečišćenje odnosno oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju posebnih propisa. Prijetnje prema tlu su složene i premda nejednako rasprostranjene, prisutne su na širem području europskog kontinenta. Zbog jednostavnosti predstavljaju se odvojeno, no u stvarnosti su međusobno povezane. Kada više prijetnji djeluje istovremeno, njihov učinak se povećava. U konačnici, ako se ne spriječe mogu dovesti do degradacije tla. Pojedini procesi degradacije tla imaju prirodne uzroke, ali se njihovo napredovanje ubrzava ljudskom djelatnošću. Podaci o svojstvima tla, mjereni i promatrani u međusobnoj interakciji u prostoru i vremenu kvantificiraju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama ; • Smanjenje organske tvari i biološke raznolikosti – ocjenjuje se sadržajem ukupnog ugljika, odnosu ugljika i dušika, te volumnom gustoćom tla. • Erozija tla – ovisi o volumnoj gustoći tla, gustoći čvrste faze, ukupnoj poroznosti, propusnosti tla za vodu i sadržaju ukupnog ugljika. • Onečišćenje tla – promatra ukupan i pristupačan sadržaj teških metala i potencijalno toksičnih elemenata te postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi). • Zbijenost tla – definiraju volumna gustoća tla, mehanički sastav, kapacitet tla za zrak, kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika. • Zaslanjivanje tla – ovisi o kiselosti tla, električnoj vodljivosti, sadržaju soli, kapacitetu zamjene kationa, propusnosti tla za vodu, kapacitetu tla za vodu, kemijskom sastavu procijene vode i sadržaju ukupnog ugljika. • Klizišta – ovise o mehaničkom sastavu, strukturi te propusnosti tla za vodu. Prvi korak u zaštiti tla i očuvanju prirodnih funkcija tla te sprečavanju degradacijskih procesa je praćenje stanja i promjena svojstava tla. Stoga trajno motrenje tala podrazumijeva kontinuirano praćenje određenih parametara tla sa svrhom prikupljanja informacija o promjenama stanja i karakteristika tla te identifikacije oblika i intenziteta degradacije tla. Bez razvoja sustava kojim bi se trajno periodično prikupljale informacije o negativnim promjenama u tlu, ne mogu postojati ni pravovremene reakcije kojima bi se te promjene sprečavale ili ublažavale. Značaj motrenja tala naglasila je i Europska Unija, koja je provedbom 6. Akcijskog programa za okoliš „ Okoliš 2010: Naša Budućnost, Naš Izbor“ (Decision No 1600/2002/EC of the European Parliament and of the Council of 22 July 2002 laying down the Sixth Community Environment Action Programme) podigla značaj zaštite tla na nivo zaštite vode i zraka. Tematskom strategijom za zaštitu tla (Thematic Strategy for Soil Protection, Communication COM(2006) 231) Europska komisija identificirala je 8 najznačajnijih prijetnji prema tlu: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje, zaslanjivanje, zbijanje, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena, te plavljenja i klizišta. Kao rezultat četverogodišnjeg rada pet Tehničkih radnih skupina i Savjetničkog foruma, 22. rujna 2006. godine Europska komisija predložila je Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije Okvirnu direktivu za zaštitu tla (Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council establishing a framework for the protection of soil and amending Directive 2004/35/EC, COM(2006) 232) čiji je cilj osigurati zaštitu tla baziranu na principima očuvanja funkcija tla, prevencije degradacije tla, ublažavanja učinaka degradacije i popravljanja degradiranih tala. Od dana stupanja na snagu ove Direktive u roku od pet godina, sve države članice EU trebaju identificirati rizična područja s obzirom na prethodno navedene prijetnje prema tlu. Uspostava Sustava trajnog motrenja tala u Hrvatskoj preporučena je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske (Bašić i suradnici) koji nažalost nikada nije postao dio hrvatskog zakonodavstva. Vlada Republike Hrvatske osnovala je 2001. godine Zavod za tlo u Osijeku s primarnom djelatnošću utvrđivanja i trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Uredba o osnivanju Zavoda za tlo (NN 100/01): Članak 3. „ Djelatnost Zavoda čine sljedeći poslovi i zadaci: 1. utvrđivanje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija) ; 2. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se trajno prati sta¬ ; ; nje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a napose sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu ; 3. uspostava informacijskog sustava onečišćenog poljoprivrednog zemljišta ; … .” Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 90/05) potvrđuje ulogu Zavoda za tlo kao ustanove odgovorne za utvrđivanje oštećenosti i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta: Članak 4. „ Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima koje obuhvaća: 1. utvrđivanje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija), 2. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a napose sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu. 3. uspostavu informacijskog sustava onečišćenoga poljoprivrednog zemljišta. Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja javna ustanova Za¬ ; ; vod za tlo (u daljnjem tekstu: Zavod), čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske.” Slijedi Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02), koja u području tla kao prioritet ističe uspostavu Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini: „ Što se mora napraviti… C. uspostaviti sustavno motrenje tala Republike Hrvatske, … “ Nastavno, 2002. godine Vlada Republike Hrvatske osniva Agenciju za zaštitu okoliša. Uredba o osnivanju Agencije za zaštitu okoliša (NN 75/02) propisuje djelatnosti Agencije: „ Djelatnost Agencije obuhvaća poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka o okolišu, obrade tih podataka i izrade izvješća, praćenja stanja okoliša, vođe¬ ; ; nje baza podataka o okolišu i izvješćivanje o okolišu, a osobito: • osigurava za tijela državne uprave, Vladu i Hrvatski sabor informacije potrebne da se djelotvorno provodi politika zaštite okoliša, • razvija i koordinira jedinstveni informacijski sustav zaštite okoliša vezan uz sustav praćenja stanja okoliša u Republici Hrvatskoj, te prikuplja podatke o okolišu, • utemeljuje i održava referentne centre s bazama podataka važnim za praćenje stanja okoliša (socioekonomski podaci, pritisci na okoliš, sta¬ ; ; nje i kvaliteta okoliša), • razvija postupke za obradu prikupljenih podataka o okolišu i ¬ ; ; njihovu evaluaciju (modelira¬ ; ; nje, predikacije i vizualizacija), • obavlja stručno-savjetodavne poslove pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša, te utvrđivanja, vođenja i praćenja projekata i programa zaštite okoliša, … “ Nadalje, Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) ponovno ističe potrebu praćenja stanja i promjena kakvoće tla, te praćenje imisija u tlo: • Članak 20:„ Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla, praćenje stanja i promjena kakvoće tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacija.“ • Članak 120: „ Praćenje stanja okoliša obuhvaća: praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, vode, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina… “ Osim spomenutog Programa zaštite tala Hrvatske iz 1993. godine koji nikada nije dobio zakonsku potporu, do današnjih dana nije bilo drugih pokušaja uspostave sustavnog motrenja stanja tla na razini cijele Hrvatske, čak ni u dijelu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Postojeći pojedinačni podaci su prikupljeni i analizirani korištenjem različitih, često neusporedivih metoda, na malim poljoprivrednim ili šumskim područjima, u okviru raznih znanstveno-istraživačkih projekata i studija, za različite potrebe ustanova ili kao posljedica ekoloških nesreća. Podaci se nalaze na mnogim lokacijama - u vladinim tijelima, znanstvenim ustanovama i drugdje. Većina povijesnih podataka nije pohranjena na digitalnim medijima (već na tiskanim materijalima), pa postoji potencijalni rizik da se izgube informacije o tome da neki podaci uopće postoje. Tijek dostave postojećih podataka u Agenciju za zaštitu okoliša također nikada nije uspostavljen. Zakon o zaštiti okoliša tek 2007. godine propisuje obveze dostavljanja podataka za Informacijski sustav zaštite okoliša. U nedostatku podataka o stanju tla za potrebe izvješćivanja o stanju okoliša, 2005. godine Agencija za zaštitu okoliša u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje Projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom na natječaj Europske komisije za sufinanciranje projekata iz područja razvoja politika i programa zaštite okoliša, putem financijskog instrumenta LIFE Third Countries. Europska komisija je odobrila sufinanciranje Projekta u maksimalnom trajanju od tri godine, te je u siječnju 2006. godine započela provedba projektnih zadataka i aktivnosti, te okupljanje suradnika na Projektu. Provedbeno tijelo Projekta sastavljeno je od zaposlenika Agencije i Agronomskog fakulteta koji su aktivno sudjelovali u provedbi Projekta, te predstavnika relevantnih institucija čija je djelatnost vezana uz tlo. Uloga Provedbenog tijela bila je osigurati kvalitetnu provedbu stručnih segmenata Projekta, temeljem dosadašnjeg iskustva i ostvarenih radnih rezultata, uz administrativnu koordinaciju Agencije. • Agencija za zaštitu okoliša: Hana Mesić, dipl.ing.agr., Andreja Čidić, dipl.ing.agr. • Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu: Prof.dr.sc. Ivica Kisić, Prof.dr.sc. Milan Mesić, Prof.dr.sc. Stjepan Husnjak, Prof.dr.sc. Ferdo Bašić, Prof.dr.sc. Davor Romić. • Poljoprivredni fakultet u Osijeku: Dr.sc. Blaženka Bertić. • Zavod za tlo, Osijek: Domagoj Klaić, dipl.inž.agr., mr.sc. Branka Komesarović. • Šumarski fakultet, Zagreb: Prof.dr.sc. Nikola Pernar. Nadzorni odbor Projekta sastavljen je od predstavnika zainteresiranih strana, državnih institucija koje će imati ključnu ulogu u donošenju zakonodavnih mjera za provedbu Programa trajnoga motrenja tala, te su ujedno i potencijalni glavni korisnici podataka trajnog motrenja tala. • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva: Ana Budanko Penavić dipl.ing. • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Odjel za zaštitu tla: Marija Vihovanec, dipl.ing.agr. • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (Institut za turizam i poljoprivredu, Poreč): Đordano Peršurić, prof.dr.sc. • Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo: Đorđa Medić, dipl.ing.kem. Sukladno nazivu Projekta, osnovni cilj je bila izrada Programa trajnog motrenja tala Hrvatske koji će definirati parametre koje je potrebno prikupljati kroz postaje i točke trajnog motrenja tala, preporučiti metode, standarde i vremensku dinamiku za prikupljanje, analizu, obradu i prijenos podataka, predložiti lokacije za prostorni smještaja postaja i točaka trajnog motrenja, te preporučiti institucionalni okvir i financijsku strukturu Sustava trajnog motrenja tla na nacionalnoj razini. U prosincu 2006. godine objavljen je jedan od prvih rezultata Projekta, „ Priručnik za trajno motrenja tala – prvo izdanje/radna verzija“ (AZO, 2006.), koji objedinjuje kategorije i parametre za motrenje poljoprivrednih, šumskih i onečišćenih tala. S obzirom na prirodnu raznolikost Hrvatske, geografske karakteristike, raznovrsnost geoloških i litoloških svojstava tala, agro-ekološke uvijete, te temeljem postojećih stručnih podloga i iskustava europskih zemalja, preporučeni su kriteriji za odabir lokacija budućih postaja i točaka trajnog motrenja tala, procedure terenskih radova i uzorkovanja tla, popis parametara, metoda i standarda (hrvatskih i međunarodnih) za fizikalne, kemijske i biološke analize tla, te vremenski okvir i dinamika prikupljanja podataka. Provedbom pilot projekata motrenja poljoprivrednih, šumskih i onečišćenih tala testirana je primjenjivost preporučenih postupaka motrenja tla na terenu i u laboratoriju: osnivanje postaja i točaka trajnog motrenja, uzorkovanje tla, priprema i analiza uzoraka tla u skladu s preporučenim standardima. Rezultati provedbe pilot projekata objavljeni su u publikaciji „ Pregled provedbe pilot projekata motrenja poljoprivrednih, šumskih i onečišćenih tala“ (AZO, 2008.). Osim Agencije i Agronomskog fakulteta, tijekom trogodišnje provedbe složenih projektnih zadataka i aktivnosti, u realizaciji su sudjelovale relevantne stručne i znanstvene institucije: Zavod za tlo, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Rudarsko geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski geološki institut, Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, te Ekonerg – Institut za energetiku i zaštitu okoliša. Program trajnog motrenja tala Hrvatske sastoji se od tri cjeline i obrađuje postupke trajnog motrenja poljoprivrednih tala, šumskih tala, te potencijalno onečišćenih i onečišćenih lokaliteta, vodeći računa o specifičnostima uzorkovanja tala, posebnim parametrima i različitoj vremenskoj dinamici motrenja parametara s obzirom na način korištenja tala. Za svaku kategoriju tla predloženi su institucionalni okvir i zaduženja za provedbu trajnog motrenja, preporučeni Referentni centri uzimajući u obzir postojeće zakonske propise, te izrađene procjene troškova i predloženi izvori financiranja Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini. Usporedno sa izradom Programa trajnog motrenja tala Hrvatske, Agencija za zaštitu okoliša pokrenula je uspostave Hrvatskog informacijskog sustava za tlo (HIST). Izrađena je prostorno-vremenska georeferencirana informatička baza podataka o tlima. Osim osnovne baze koja će sadržavati dostupne postojeće pedološke podatke proizašle pretežno iz znanstveno-istraživačkih projekata i studija, izrađeno je i Internet sučelje koje omogućuje unos i obradu podataka trajnog motrenja tala, te uspostavu nesmetanog tijeka podataka i pristupa podacima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
024-0242049-2103 - Šumska staniša u uvjetima izloženosti štetnim utjecajima i klimatskim promjenama (Boris Vrbek, )
068-0682041-2782 - Elementi u tragovima u tlu šumskih ekosustava Medvednice (Nikola Pernar, )
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )
178-1780692-0695 - Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš (Milan Mesić, )
178-1780692-2711 - Korelacija tla Hrvatske sa Svjetskom referentnom osnovom za tlo (Stjepan Husnjak, )
178-1782221-0350 - Zaslanjivanje tla - dijagnostika, procesi i utjecaj na biljku (Davor Romić, )
181-1811096-1181 - Osnovna geokemijska karta Republike Hrvatske (Josip Halamić, )
195-1953068-2704 - Dinarski krš: geološka evolucija, mineralne sirovine, paleotla i tla (Goran Durn, )

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Šumarski fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb,
Hrvatski geološki institut,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Mesić, Hana; Bakšić, Darko; Bašić, Ferdo; Čidić, Andreja; Durn, Goran; Husnjak, Stjepan; Kisić, Ivica; Klaić, Domagoj; Komesarović, Branka; Mesić, Milan et al.
Program trajnog motrenja tala Hrvatske : projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105, Zagreb: Agencija za zaštitu okoliša, 2008 (prirucnik)
Mesić, H., Bakšić, D., Bašić, F., Čidić, A., Durn, G., Husnjak, S., Kisić, I., Klaić, D., Komesarović, B. & Mesić, M. (2008) Program trajnog motrenja tala Hrvatske : projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO/000105. Zagreb, Agencija za zaštitu okoliša.
@book{book, collectioneditor = {Ku\v{c}ar Dragi\v{c}evi\'{c}, Savka}, year = {2008}, pages = {131}, keywords = {Agricultural, Forest and Polluted soil, soil monitoring, soil sampling}, isbn = {978-953-7582-02-9}, title = {Croatian Soil Monitoring Programme : Project Development of the Croatian Soil Monitoring Programme with a Pilot Project LIFE05 TCY/CRO/000105}, keyword = {Agricultural, Forest and Polluted soil, soil monitoring, soil sampling}, publisher = {Agencija za za\v{s}titu okoli\v{s}a}, publisherplace = {Zagreb} }