Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 381768

Razlike u morbiditetu pušača i nepušača na ruralnom području općine velika


Jureša, Vesna; Musil, Vera; Juriša, Adriana; Perinović, Rikard, Cesarik, Marijan; Brkić, Tihomir; Bardač-Zelić, Sunčica; Polašek, Ozren
Razlike u morbiditetu pušača i nepušača na ruralnom području općine velika // Zbornik radova VIII. kongresa Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora / Mazzi, Bruno (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora, 2008. str. 169-180 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Razlike u morbiditetu pušača i nepušača na ruralnom području općine velika
(Smokers and non-smokers differences in morbidity at rural area of velika municipality)

Autori
Jureša, Vesna ; Musil, Vera ; Juriša, Adriana ; Perinović, Rikard, Cesarik, Marijan ; Brkić, Tihomir ; Bardač-Zelić, Sunčica ; Polašek, Ozren

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova VIII. kongresa Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora / Mazzi, Bruno - Zagreb : Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora, 2008, 169-180

ISBN
978-953-98668-7-5

Skup
Kongres Hrvatskog društvo obiteljskih doktora (8 ; 2008 ; Rovinj)

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 20-21.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Pušenje; pobol; ruralno područje
(Smoking; morbidity; rural area)

Sažetak
Cilj istraživanja je procijeniti postoje li razlike i koje u pobolu, socioekonomskim i bihevioralnim obilježjima pušača i nepušača duhana na ruralnom području Općine Velika. Anketom je obuhvaćeno 508 stanovnika, 177 muškaraca i 331 žena, u dobi od 19 do 85 godina s područja Općine Velika. Sve ispitanike su intervjuirali anketari prema unaprijed pripremljenom upitniku. Upitnik je skraćena verzija Hrvatske zdravstvene ankete (HZA 2008).U ispitivanoj populaciji je među muškarcima 33, 9% pušača i 19, 6% pušačica među ženama. Prosječna dob žena pušačica je 43, 4 godine, nepušačica 55, 6 godina i 46, 4 godine muškaraca pušača te 58, 5 godina u nepušača. U skupini muškarca nepušača statistički značajno (p<0, 05) ih je više sa završenom srednjom i višom školom i fakultetom u odnosu na pušače. Posve suprotna pojava je uočena u žena, među pušačicama je značajno više (p=0, 0000) sa završenom srednjom školom, višom školom i fakultetskom naobrazbom. Nepušači i pušači, neovisno o spolu, ne razlikuju se statistički značajno obzirom na zanimanje. Muškarci pušači i nepušači ne razlikuju se značajno prema radnom položaju i radnoj aktivnosti. Žena pušačica je značajno više (p=0, 003) zaposlenih i domaćica u odnosu na nepušačice, a žene nepušačice su značajno više radno neaktivne (p=0, 008) u odnosu na pušačice . Bračno stanje ispitanika i muškaraca i žena ne razlikuje se statistički značajno obzirom na naviku pušenja. U skupini muškarca pušača statistički značajno (p=0, 000) je više ispitanika koji redovito doručkuju. Posve suprotna pojava je uočena u žena, među pušačicama je značajno manje (p=0, 0000) ispitanica koje redovito doručkuju u odnosu na nepušačice. I muškarci i žene pušači značajno više (p=0, 0000) piju kavu u odnosu na nepušače/nepušačice.Pušači i nepušači, neovisno o spolu ispitanika se ne razlikuju prema konzumiranju alkoholnih pića u proteklih godinu dana. Usporedba pobola ispitanika obzirom na naviku pušenja pokazuje da nepušači i nepušačice imaju u većem postotku većinu navedenih bolesti radi kojih se liječe u odnosu na nepušače i nepušačice. Ovakvi podaci prvenstveno su posljedica dobne strukture ispitanika, naime, prosječna dob pušača je za 14 godina manja od nepušača i pušačica za 13 godina manja od nepušačica. Neovisno o dobnim razlikama pojedine bolesti se češće javljaju u pušača nego u nepušača. Muškarci pušači imaju češće: anginu pektoris, proširene vene, bol u križima i bronhalnu astmu. Žene pušačice imaju veću učestalost bubrežnih bolesti i gastritis ili čir na želucu. U pušača oba spola su češće duševne bolesti i kronični bronhitis. U provedbi preventivnih programa za kardiovaskularne bolesti, usmjerenih na smanjenje čimbenika rizika, uključujući i pušenje, potrebno je uvažiti specifičnosti populacije i prepoznati skupine s posebnim i povećanim rizikom obzirom na socioekonomska i bihevioralna obilježja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080135-0263 - Kardiovaskularni rizici u školske djece i mladih - razvoj modela intervencije (Vesna Jureša, )
108-1081871-1900 - Utjecaj organizacije na kvalitetu i efikasnost zdravstvene zaštite (Ana Borovečki, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb