nije evidentirano

Gjeografia Historike e Kosoves

Bitne promjene koje su u Europi započele 1989/89. godine, ponovno su istakle u prvi plan probleme malih naroda koji do tada, zbog svoje male površine i niskog udjela u gospodarstvu Europe, nisu predstavaljali značajni čimbenik međunarodnh odnosa. Stvaranjem nove Europe te širenjem NATO-a, stvorena je nova geopolitička karta europskog kontinenta u kojem pojedne manje zemlje zahvalujući svojim geostrateškim osobinama, sada postaju ključ stabilnosti čitave regije. Jedno od takvih ključnih područja svakako je kosovski prostor u kojem se već više od desetljeća odmjerava uspješnost ili neuspješnost domaće i međunarodne politike. Prostor Kosova stoljećima se nalazio na razmeđi različitih utjecaja. Na njegovu teritoriju vodile su se brojne bitke, doticale su ga linije razgraničenja ili pak prolazile njegovim prostorom često ga dijeleći prema interesima i potrebama drugih. Okolnosti razvoja Kosova kao rubnog prostora sustjecanja različitih kultura, tradicija i državnih organizacija, tijekom čitave njegove povijesti bili su presudnim čimbenikom u njegovu povijesnom određenju. Interesi Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije, Srbije, Ugarske i Mletačke Republike koji se stoljećima isprepleću na području Balkana, stavili su Kosovo u središte pažnje odredivši ga kao ključni geostrateški prostor Balkanskog poluotoka. Za razumijevanje kosovske krize danas, neophodno je poznavanje prošlosti toga prostora. Povijesna geografija Kosova otkriva nam korijene problema i povijest nesporazuma koji su u pojedinim povijesnim razdobljima eskalirali do ratnih sukoba postavljajući uvijek iznova kosovski prostor u ulogu jezgre nestabilnosti čitave regije. Povijest kosovskog prostora u je ovoj knjizi prvenstveno temeljena na kartografskim izvorima. Naime, kada se radi o osjetljivom pitanju kao što je povijesna geografija nekog prostora, kartografski izvori prikazuju povijest prostornih odnosa preciznije nego bilo koji drugi pisani izvor. Povijest i geografski prostor u kojem se ona odigrava, nerazdvojno su povezani. Koliko su povijesni događaji bili određeni prostorom u kojem su se zbivali, toliko su i povijesni događaji utjecali na budući razvoj prostora ostavljajući u njemu vidljive tragove prošlosti ali i naznake budućnosti. Pri tome, karta nikada nije samo slika geografske stvarnosti, već i jasan odraz povijesnih, političkih i kulturnih konteksta u kojima je nastajala. Pri vrednovanju i analizi kartografskih izvora, u povijesnim disciplinama oba spomenuta aspekta imaju podjednaku vrijednost. Kartografski spomenici na kojima tijekom više stoljeća nalazimo ime Kosova kao i imena kosovskih naselja, vjerodostojni su svjedoci njegove opstojnosti i povijesnog kontinuiteta. Objavljivanjem i interpretacijom odabranih kartografskih izvora, želja nam je unaprijediti dosadašnje spoznaje o historijsko-geografskom razvoju kosovskog prostora te potaknuti sagledavanje mogućnosti njegova budućeg razvoja u europskom kontekstu.

Kosovo ; povijesna geografija ; granice ; geopolitička povijest ; Balkan

nije evidentirano