hrvatski

Statističke metode za procjenjivanje veličine učinka

Meta-analizu možemo definirati kao statističku tehniku za povezivanje različitih rezultata istraživanja, sažimanje rezultata u manje skupove ne gubeći bitne informacije i ocjenjivanje kvalitete kvantitativnih rezultata. Najvažniji korak meta-analize je usporedba odabranih rezultata istraživanja nekom vrstom numeričke skale vrijednosti, tako da se krajnje dobiveni rezultati mogu međusobno smisleno analizirati. Rezultati pojedinog istraživanja se prikazuju u obliku veličine učinka, a to je pojam koji otkriva kvantitativnu informaciju iz svakog rezultata istraživanja. On otkriva kolika je učinkovitost eksperimentalnog faktora, tj. je li učinkovit, te kolika je točno učinkovitost u jedinicama standardne devijacije. S ciljem da usporedimo rezultate više različitih istraživanja, moramo najprije izračunati veličinu učinka posebno za svako istraživanje. Nakon toga se dobiveni rezultati mogu uspoređivati, ali i obrađivati, kao npr. traženje aritmetičke sredine, varijance, itd. Sljedeći korak, ali i najbitniji korak u meta-analizi, je definiranje metode izračuna veličine učinka. Koja će metoda izračuna veličine učinka biti najprikladnija ovisi o prirodi rezultata, statističkom obliku u kojem su izraženi, ali i o pitanjima na koja odgovara meta-analiza. Metode procjene veličine učinka se dijele na parametrijske i neparametrijske. U drugom poglavlju su opisane parametrijske i neparametrijske procjene veličine učinka iz jednog istraživanja. Pokazano je kako se interpretira veličina učinka, te su dane četiri metode procjene veličine učinka, kao i njihovo međusobno uspoređivanje. Obrazložene su prednosti i nedostaci svake od metoda. Nadalje je prikazano izračunavanje intervala pouzdanosti, te distribucije veličine učinka. Primjena svake metode je prikazana kroz primjere, kao i određivanje intervala pouzdanosti. U trećem poglavlju su opisane parametrijske procjene veličine učinka iz niza eksperimenata, kao što su težinska linearna procjena, procjena maksimalnih vjerojatnosti i procjene temeljene na transformiranim procjenama, sa svim svojim prednostima i nedostacima. Prikazano je ispitivanje homogenosti veličine učinka, ali i procjena veličine učinka za male uzorke. Na kraju su dani utjecaji pogrešaka u mjerenju i nevaljanost. Kroz četvrto poglavlju su obrađene i prikazane procjene veličine učinka kada nisu svi rezultati promatrani, kao i pristranost vezana za uzorak, koja se pojavljuje kao posljedica promatranja samo statistički značajnih rezultata. Opisane su procjene veličine učinka koje se temelje samo na značajnim rezultatima, u slučaju jednog istraživanja, te u slučaju kada se procjenjuje veličina učinka iz niza nezavisnih istraživanja. Provedena je meta-analiza rezultata dobivenih na temelju istraživanja o učinkovitosti sustava xTEx-Sys na postignuća učenika i studenata, i dataljno opisana u petom poglavlju. Istraživanja su provedena u akademskoj godini 2005/2006 i 2006/2007 na 499 ispitanika. Prikazano je izračunavanje raznih metoda procjene veličine učinka, kao i izračunavanje testa homogenosti, intervala pouzdanosti, te na kraju prosječne veličine učinka. Dobivena prosječna veličina učinka ovom meta-analizom je interpretirana na nekoliko različitih načina. Ali koju god interpretaciju koristili dolazimo do zaključka da sustavi e-učenja imaju veću učinkovitost naspram tradicionalnog procesa učenja i poučavanja, ali isto tako ga nikad u potpunosti neće moći zamijeniti.

meta-analiza; metoda procjene; veličina učinka; srednja vrijednost; standardna razlika aritmetičkih sredina; granice pouzdanosti; percentilne točke

nije evidentirano