Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 380949

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti


Banov-Depope, Estela
Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti // Riječ : časopis za slavensku filologiju, 14 (2008), 3; 167-197 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti
(Studies about Relations between Oral and Written Literary Texts by Vatroslav Jagich)

Autori
Banov-Depope, Estela

Izvornik
Riječ : časopis za slavensku filologiju (1330-917X) 14 (2008), 3; 167-197

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Vatroslav Jagić; usmena književnost; slavenska filologija
(Vatroslav Jagich; Oral Literature; Slavic Philology)

Sažetak
Vatroslav Jagić u brojnim je svojim raspravama pisao o usmenoj književnosti te je njene oblike u različitim slavenskim književnostima opisivao, analizirao i uspoređivao s drugim književnim, povijesnim i kulturnim fenomenima. Njegova sklonost da književne i jezične probleme promatra iz šire slavističke perspektive usmjeravala ga je i u analizama usmenih tekstova na komparativan pristup. Kako su Jagićeve studije o ovoj problematici objavljivane u rasponu duljem od pola vijeka (Pabirci po cvieću našega narodnog pjesničtva objavljeni su 1861., a njegovo posljednje veliko djelo Spomeni mojega života, koje također sadrži niz podataka relevantnih za razumijevanje njegovih pogleda na suodnose usmene i pisane književnosti, pisano je 1922. kad je imao 84 godine i tiskano tek posthumno), razumljivo je da su se njegovi pogledi tijekom tog razdoblja mijenjali i razvijali. U drugoj polovini 19. stoljeća, u vrijeme kada su o toj tematici s različitih polazišta pisali i brojni drugi slavisti čiji je rad Jagić poznavao, usmena je književnost s pozitivističkih gledišta promatrana objektivnije nego ranije u jeku romantičarskih zbivanja, ali je još uvijek idealizirana i često selektivno promatrana ovisno o metodološkim polazištima pojedinih autora koji su se njome bavili. Sam je Jagić usmene književne tekstove u različitim svojim raspravama promatrao nekad tek kao "građu komparativne mitologije i etnologije", zanimali su ga različiti formalni i sadržajni aspekti ovih tekstova koji su mogli biti uzor autorima pisane književnosti, a pokušao je i izdvojiti iz starih zbirki tekstove koji nisu pravi zapisi usmene književnosti iako sam priznaje da ga pritom "može voditi samo osjećanje a nedostaju mu čvrsti kriteriji". Širina Jagićevih filoloških znanja i interesa omogućila mu je i uočavanje nekih aspekata suodnosa usmene i pisane književnosti koje su drugi njegovi suvremenici, pa i filolozi koji su djelovali kasnije, previdjeli. U radu će se nastojati izdvojiti ovi stavovi te promotriti ih u kontekstu onodobne slavenske filologije u nastajanju i širih interdisciplinarnih gledišta našeg vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-0171685-0902 - (Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija (Marina Biti, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Estela Banov, (189594)