hrvatski

Posebnosti krških vodonosnika

Na četiri primjera iz Dinarskog krša u članku se analiziraju specifičnosti ponašanja krškog vodonosnika. Prvi primjer se odnosi na šire područje Imotskog polja. Vodonosnik je analiziran na osnovi rijetkih opažanja razine vode vršenih u prirodnim vodnim krškim fenomenima. Krški je vodonosnik u ovom slučaju vrlo složen, nehomogen i promjenjiv u prostoru i vremenu. Drugi primjer odnosi se na deset bunara iz kojih se crpi voda za potrebe snabdijevanja grada Pule. Iako se radi o relativno rijetkim mjerenjima kako u prostoru tako i u vremenu, na osnovi njih bilo je moguće procijeniti srednje i maksimalno stanje vodonosnika kao i granice prodiranja slane morske vode. U trećem slučaju analiziran je samo dio krškog vodonosnika izvora Blaž u kontaktu s Jadranskim morem. Radi se o izvoru u koji prodire slana morska voda. Za potrebe izučavanja intruzije slane vode u izvor Blaž, izbušeno je 26 piezometara u njegovoj okolici. Ova mjerenja su dokazala postojanje raspršenog istjecanja iz vodonosnika u more ali i nehomogenost njegovog oblika u prostoru. U četvrtom slučaju raspolagalo se s kontinuiranim mjerenjima razine podzemne vode (RPV) u deset dubokih piezometara u zaleđu izvora Omble. Bez obzira na značajne razlike u metodama mjerenja a time i u informacijama te prostornom položaju četiri krška vodonosnika, bilo je moguće naći određene sličnosti u njihovom funkcioniranju. Analize su potvrdile postojanje krškog vodonosnika ali i značajnu nehomogenost rasporeda podzemne vode u njemu u zavisnosti od manjim dijelom površinskih krških oblika a većim dijelom od podzemnih krških pojava.

krški vodonosnik; dinarski krš; hidrologija; hidrografija; hidrogeologija; piezometar; krški izvor; Hrvatska

nije evidentirano