hrvatski

Metoda za procjenu parametara modela kvarova sa zajedničkim uzrokom u vjerojatnosnim sigurnosnim analizama

Sigurnost tehničkih sustava u današnje je vrijeme važan predmet razmatranja zbog sve izraženije uloge tehnoloških postupaka u modernom društvu, zbog sve većih posljedica kvarova postrojenja i njihove sve veće složenosti. Posljednjih su tridesetak godina u tehničkoj inženjerskoj praksi sve prisutnije u primjeni vjerojatnosne sigurnosne analize. Stablom kvara sustava matematički se modeliraju različite vrste kvara analiziranog sustava. Statistička neovisnost osnovnih događaja, od kojih je izgrađeno stablo kvara, nije prihvatljiva za vrstu događaja zvanih kvarovi sa zajedničkim uzrokom. To su kvarovi koji istovremeno pogađaju dvije ili više istovrsnih redundantnih komponenti, a imaju isti ishodišni uzrok. Radi se o uzrocima koji predstavljaju ostatnu, ponekad teško uhvatljivu, ovisnost među komponentama, čiji mehanizmi nisu eksplicitno ugrađeni u logičke modele postrojenja. Disertacija razmatra ovisne kvarove i njihove mehanizme, izlaže se fenomenologija kvarova sa zajedničkim uzrokom i predstavljaju njihovi matematički modeli. Govori se, nadalje, o pogonskoj povijesti kvarova sa zajedničkim uzrokom, opisuju se strategije za provedbu periodičkih provjera ispravnosti opreme, uvodi se koncept tzv. vektora događaja, opisuje postupak za njihovu izgradnju na temelju podataka izvornog tehničkog sustava i njihovo naknadno preslikavanje na analizirani sustav. U disertaciji se uvodi i razrađuje metoda za proračun procjenitelja parametra kvarova sa zajedničkim uzrokom, za dva u praksi najčešće rabljena matematička modela, model grčkog alfabeta i model alfa-faktora, u obliku točkastih vrijednosti i razdioba vjerojatnosti za slijednu i naizmjeničnu strategiju ispitivanja opreme. Razdiobe vjerojatnosti određuju se primjenom Bayesovog teorema uvažavanjem pogonskog iskustva. Metoda je provedena na demonstracijskom primjeru, jednu vrstu opreme u nuklearnoj elektrani koji je normalno u pripravnosti, te su dodatno prikazani rezultati primjene metode na razini cijelog VSA-modela nuklearne elektrane. U načelu predloženi je analitički postupak primjenjiv za bilo koji tehnički sustav. Disertacija se zaključuje najvažnijim opažanjima i razmatranjima proizišlim iz istraživanja, razrade metode i njezine primjene u stvarnom VSA-modelu te ukazuje na neka područja u kojima bi se mogao usmjeriti nastavak istraživanja.

vjerojatnosna sigurnosna analiza; kvarovi sa zajedničkim uzrokom; model grčkog alfabeta; model alfa-faktora; procjenitelji parametara; neodređenost parametara; Bayesova analiza; sigurnost; tehnički sustav

nije evidentirano