hrvatski

Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom

U svakom šumskom ekosustavu bilo bi poželjno imati očuvanu prašumsku površinu jer se pokazalo kako proučavanje pojedinih odsječaka života prašume može dobro koristiti u gospodarenju prirodnom šumom. U Hrvatskoj je najočuvanija prašuma bukve i jele (Abieti-fagetum illyricum Ht. 38) od koje najočuvanije dijelove nalazimo u Dinaridima u poznatim prašumama bukve i jele u Čorkovoj uvali u području Nacionalnoga parka „ Plitvička jezera“ i Devčića tavani u južnome Velebitu. U obje prašume prati se dinamika sastojine pa se iz rezultata gotovo tridesetgodišnjih istraživanja može zaključiti kako je u bukovo-jelovim šumama hrvatskih Dinarida najuspješnije gospodariti prebornim načinom. Uz to se zaključilo kako dio šume u visokome kršu uspijeva u vrlo nepovoljnim stanišnim uvjetima (vrlo plitka tla) i kako bi te dijelove trebalo tretirati kao zaštitnu šumu. U većini stadija dinarske prašume bukve i jele uvijek nalazimo prebornu strukturu sastojine što je putokaz za gospodarsku šumu i ujedno razlika od ostalih europskih prašuma bukve i jele. Osnovni razlog ovoj pojavi su fenomeni krša i njihov utjecaj na tlo.

prašume u Hrvatskoj, prašuma bukve i jele, istraživanja u prašumi i primjena u gospodarenju prebornom šumom

nije evidentirano