Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 379791

Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938.


Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938., Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnost ; Škola narodnog zdravlja, 2008 (monografija)


Naslov
Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938.
(Andrija Štampar : Diary 1931-1938)

Urednik/ci
Dugac, Željko ; Pećina, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnost ; Škola narodnog zdravlja

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
837

ISBN
978-953-6979-57-8

Ključne riječi
Andrija Štampar; povijest medicine; dnevnik
(Andrija Štampar; history of medicine; diary)

Sažetak
Dnevnik Andrije Štampara je djelo koje je do sada bilo posve nepoznato široj javnosti budući da se u obliku rukopisa nalazilo pohranjeno unutar Osobnoga arhivskog fonda Andrije Štampara u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu (signatura HR HDA 831). Taj arhivski fond čuva Državni arhiv prema Ugovoru o darovanju od 21. srpnja 1965, sa dr. Desankom Štampar, Štamparovom suprugom. Fond se sastoji od 16 arhivskih kutija vremenskoga opsega od 1888. do 1958. godine. Među tom građom nalazi se i sam Dnevnik, čiji je opseg 891 stranica teksta, od čega su 24 stranice pisane rukom, dok je ostali dio otisnut pisaćim strojem. Uz ovaj rukopis, koji se čuva u Hrvatskome državnom arhivu, postoji i kopija Dnevnika pohranjena u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti unutar Spomeničke zbirke Mirka Dražena Grmeka Povijest znanosti slavenskih naroda, koju je znameniti povjesničar medicine i dopisni član Akademije darovao krajem 1999. godine. I upravo taj primjerak Dnevnika je zapazio akademik Slavko Cvetnić, te je u jesen 2006. godine predložio da se on obradi i objavi u ovoj jubilarnoj godini. U okviru pripreme ove publikacije istražen je i uspoređen izvornik iz Hrvatskoga državnog arhiva s kopijom, pohranjenom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koja je tom prigodom i nadopunjena dijelovima koji su joj nedostajali. Rukopis Dnevnika, čiju je kopiju već bio započeo obrađivati Mirko Dražen Grmek, a zatim nastavio akademik Ivo Padovan, tada je podijeljen u sedam cjelina. Prvi dio predstavlja putovanje u SAD, Kanadu i Kinu (prvi put). Drugi dio je dnevnik s puta u Tursku i Bugarsku, treći dio je put u Španjolsku, a četvrti Štamparovo drugo putovanje na Daleki istok. Slijedi peti dio u kojem je opisano treće putovanje na Daleki istok i u SSSR, potom šesti dio pod naslovom: Kod kuće nakon dolaska iz Rusije, a koji se sastoji od opisa putovanja po različitim europskim zemljama. Posljednji, sedmi dio Dnevnika je putovanje u SAD i Kanadu. Radi lakšeg snalaženja čitatelja, Dnevnik je u ovom izdanju podijeljen u devet cjelina, time što je prvi dio koji opisuje put u SAD, Kanadu i Kinu podijeljen u dva dijela, a jednako je tako na dva dijela razdvojen dio koji opisuje drugo putovanje na Daleki istok i u SSSR. Dnevnik je pisan između 1931. i 1938. godine. Prva je bilješka unesena 22. rujna 1931. kada Štampar kreće za Pariz, odakle nastavlja za Sjevernu Ameriku, a završna 2. i 3. svibnja 1938. godine. Štamparovo putovanje ipak ne završava tada, međutim dostupni primjerci Dnevnika, koji se čuvaju u Hrvatskome državnom arhivu i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, ne sadrže stranice koje bi opisivale preostali, završni dio tog puta. Posebno bi istakao i to da je veći dio Dnevnika nedatiran te se vremenski raspored putovanja morao konstruirati iz posrednih podataka i dostupne arhivske građe. U tome je osobitu pomoć pružila arhivska građa pohranjena u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu i Rockefellerovu arhivskom centru u New Yorku, zatim dokumenti koji se čuvaju u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Odsjeku za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Arhivu Sveučilišta u Zagrebu, te konačno Arhivu Lige naroda i Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, kao i Arhivskoj zbirci Instituta za povijest medicine Josephinum u Beču. Neizbježno je bilo i konzultirati bogatu literaturu pohranjenu u Wellcomovoj knjižnici i Institutu za povijest medicine u Londonu. Posve je jasno da je popratno arhivsko istraživanje trajalo dulje vrijeme i naravno iziskivalo poseban trud a odvijalo se u sklopu znanstvenog projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Javno zdravstvo i medicina u Hrvatskoj: identitet i međunarodna suradnja u XX s. čiji sam voditelj. Dnevnik Andrije Štampara vrlo je složeno djelo, velikoga tekstualnog opsega, koje prati brojne ljude i događaje u različitim zemljama tijekom skoro cijelog desetljeća. Radi lakšeg snalaženja u ovom doista opsežnom i složenom tekstu te općenito njegove zanimljivosti i dostupnosti širem čitateljstvu, a ne samo uskoj znanstveno-stručnoj zajednici, u ovome otisnutom izdanju izostavljeni su pojedini dijelovi Dnevnika. Uglavnom se radi o onim dijelovima u kojima Štampar donosi opsežne statističke podatke koji današnjem čitatelju ne govore mnogo, te dijelovima u kojima se autor ponavlja ili donosi određene podatke koji su vrlo specifični i nezanimljivi širem čitateljstvu. Za one čitatelje koje zanima Dnevnik u najsitnije tančine, a napose za istraživače koji će ga koristiti za svoja znanstvena i stručna istraživanja, uz knjigu će se u privitku nalaziti i elektroničko izdanje (CD) na kojem je puna verzija Dnevnika, kako je u izvorniku napisan. Tijekom vođenja Dnevnika Štampar je bio ekspert Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove fondacije, savjetnik kineske vlade u doba režima Chiang Kai-sheka, pozvani predavač na brojnim uglednim sveučilištima, stručnjak koji je bio cijenjen i čije se mišljenje uvažavalo. Susretao se s različitim visokopozicioniranim ljudima, od predsjednika i ministara do visokih diplomata i glasovitih profesora i znanstvenika. Bio je svjedok brojnih povijesnih događaja, poput talijanske okupacije Abesinije, Japansko-kineskog rata, provođenja sovjetskih petoljetki, pojave diktatura u Europi. U stručnom pogledu on je sudionik i kreator dramatičnog obrata u javnom zdravstvu koji je doveo do prodora novih ideja preventivne i socijalne medicine u samu medicinu, ali i do novoga međunarodnoga zdravstvenog poretka. U tome je međunarodno javno zdravstvo preuzelo funkcije koje su do tada bile posve nepoznate, ali su u sljedećim desetljećima promijenile sliku zdravstvenog stanja u brojnim državama svijeta. Stoga je Dnevnik prvorazredni dokument o životu i radu tog našeg velikana 20. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-0000000-3563 - Javno zdravstvo i medicina u Hrvatskoj: identitet i međunarodna suradnja u XX s. (Željko Dugac, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Željko Dugac (urednik)

Avatar Url Marko Pećina (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938., Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnost ; Škola narodnog zdravlja, 2008 (monografija)
Dugac, Ž. & Pećina, M. (ur.) (2008) Andrija Štampar Dnevnik s putovanja 1931.-1938.. Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnost ; Škola narodnog zdravlja.
@book{book, year = {2008}, pages = {837}, keywords = {Andrija \v{S}tampar, history of medicine, diary}, isbn = {978-953-6979-57-8}, title = {Andrija \v{S}tampar : Diary 1931-1938}, keyword = {Andrija \v{S}tampar, history of medicine, diary}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnost ; \v{S}kola narodnog zdravlja}, publisherplace = {Zagreb} }