Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 379305

Treba li reformu energetskog sektora reformirati?


Granić, Goran; Pešut, Damir; Jandrilović, Nada; Jelavić, Branka; Zeljko, Mladen
Treba li reformu energetskog sektora reformirati? // Nafta : exploration, production, processing, petrochemistry, 59 (2008), 12; 602-607 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopcenje, znanstveni)


Naslov
Treba li reformu energetskog sektora reformirati?
(Does the Energy Sector Reform Call for Reform?)

Autori
Granić, Goran ; Pešut, Damir ; Jandrilović, Nada ; Jelavić, Branka ; Zeljko, Mladen

Izvornik
Nafta : exploration, production, processing, petrochemistry (0027-755X) 59 (2008), 12; 602-607

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
Energetski sektor; reforma; održivi razvoj
(Energy sector; reform; sustain ability)

Sažetak
Izgradnja otvorenog tržišta energije u umreženim sustavima (električna energija i plin, a na lokalnoj razini i toplinska energija) je najznačajnija aktivnost u posljednjih desetak godina s kojom su zaokupljeni svi koji se bave energetikom ili su na neki način vezani uz nju. Iako je otvaranje tržišta energije proces koji je u razvijenom dijelu svijeta daleko odmakao i kao takav nema alternativu, u raspravama su još uvijek prisutna dva suprotstavljena stava: prvi, otvoreno tržište će omogućiti slobodu izbora i razriješiti sve probleme na koje nailazi i drugi, otvoreno tržište ne donosi ništa novo, osim što smanjuju sigurnost opskrbe. U članku se raspravlja o dosadašnjem tijeku reforme energetskog sektora u Europi, ciljevima, postignućima, problemima i nedoumicama. Posebno su analizirani dugoročni i sigurnosni aspekti opskrbe energijom u Europi. Osim zakonodavnih promjena pravila uređenja otvorenog tržišta energije, a prije svega tržišta električne energije i prirodnog plina, proteklo razdoblje je dinamično i u promjenama institucionalnog okvira, kao što su: porast broja članica EU-a, povećanje broja zemalja koje žele biti članicom EU-a (zemlje kandidati ili potencijalni kandidati), te promjene u ostalim europskim zemljama od kojih je Rusija najznačajniji proizvođač energije. Analizirana su i pitanja odgovornosti na liniji država - regulator - operator sustava - trgovac - kupac energije. U Europi je to još složenije jer se u sustav odgovornosti uključuju i institucije Europske unije, pa su osobito važni odnosi: EU - država - regulator - operator sustava - trgovac - kupac energije. Analizirano je i pitanje okrupnjavanja energetskih tvrtki, stvaranje energetskih megasubjekata te njihov utjecaj na daljnji razvoj tržišta. Pitanje monopola sada se pojavljuje u sasvim drugom obliku. U zaključcima su dane sugestije za moguće mjere institucionalnog utjecaja na razvoj tržišta energije, posebno umreženih sustava, koje mogu pozitivno utjecati na sigurnost i stabilnost sustava te razvoj tržišta energije i njegovu dugoročnu održivost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
201-2012296-2987 - Učinkovito i održivo gospodarenje energijom (Goran Granić, )
201-2012298-2304 - Integralno istraživanje prostornovremenskih značajki obnovljivih izvora energije (Branka Jelavić, )

Ustanove
Energetski institut