Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 378819

Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama


Anić, Igor; Mikac, Stjepan
Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama // Zbornik sažetaka znanstvenog savjetovanja Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima - Summaries of the scientific symposium Forests of pedunculate oak in changed site and management conditions / Matić, Slavko ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008. str. 10-11 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama
(Natural regeneration of Pedunculate oak Quercus robur L.) over small areas)

Autori
Anić, Igor ; Mikac, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka znanstvenog savjetovanja Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima - Summaries of the scientific symposium Forests of pedunculate oak in changed site and management conditions / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008, 10-11

ISBN
978-953-154-832-8

Skup
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24-25.9.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Prirodno pomlađivanje; mala pomladna površina; progala; Quercus robur L.
(Natural regeneration; small regeneration area; forest gap; Quercus robur L.)

Sažetak
U Hrvatskoj se šume hrasta lužnjaka pomlađuju pod zastorom krošanja starih stabala, metodom oplodnih sječa. Ovisno o sastojinskoj strukturi i staništu, upotrebljavaju se dva do tri sijeka. Pomladno razdoblje nije dulje od osam godina. Nova generacija šumske sastojine nastaje prirodno, umjetno ili kombinirano. U prvom slučaju žir na pomladnu površinu dospijeva s krošanja starih stabala, u drugom slučaju žir se sije ili sadi pod zastor krošanja starih stabala dok se u trećem slučaju kombiniraju prirodno i umjetno pomlađivanje. U našoj šumarskoj praksi čitav se postupak obavlja na velikim površinama. To znači kako je cijela sastojina pomladna površina, a ona se može prostirati na 60-tak hektara. Opisana se metoda u različitim varijantama oduvijek upotrebljavala za pomlađivanje hrastovih šuma. Primjeri pomlađivanja na malim površinama vrlo su rijetki. Obično su rezultat izvanrednih prilika, primjerice sanacije sastojina oštećenih vjetrolomom ili sušenjem. U novije se doba nametnula potreba za ispitivanjem mogućnosti pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama. To se posebice odnosi na šume posebne namjene kao što su park-šume, privatne šume, šume za odmor i rekreaciju, šume koje okružuje neke posebne objekte. Postupak je složen jer je hrast lužnjak u prve dvije – tri godine života skiofit, a zatim naglo postaje heliofit. U članku se analizira pojam male pomladne površine i primjeri prirodnoga pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama u rasponu od grupe stabala do nekoliko hektara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Igor Anić, (204100)
Stjepan Mikac, (273266)