hrvatski

Odnos civilnih, vojnih i crkvenih vlasti na području Hrvatske u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.-1921.)

Slomom Austro-Ugarske Monarhije na području južnoslavenskih zemalja koje su ulazile u njen sastav nastala je Država SHS. Svu vlast u novostvorenoj državi je preuzelo Predsjedništvo Narodnog vijeća sa sjedištem u Zagrebu, a bile su ustrojene i četiri pokrajinske vlade sa sjedištima u Ljubljani, Zagrebu, Splitu i Sarajevu. Vanjsko i unutarnje političko stanje je bilo vrlo složeno (izostanak međunarodnog priznanja, djelovanje Zelenog kadra, povratak vojnika s bojišnica), a njeni vodeći politički čimbenici su je shvaćali kao prijelazno stanje do stvaranja zajedničke države ujedinjenjem s Kraljevinom Srbijom. Uslijed takve situacije na područje Hrvatske je ušla vojska Kraljevine Srbije i prije formalnog ujedinjenja, a koja je te prostore smatrala osvojenim. Dodirom pripadnika različitih društvenih ustrojstava i jednostranim shvaćenjem političke situacije s pozicija pobjednika i pobijeđenih uzrokovalo je niz otvorenih pitanja u hrvatskom društvu. U historiografiji je obrađena problematika političkog nastanka i razvoja Države SHS (29.10.-1.12.1918.) i Kraljevstva SHS do 1921. godine što se posebno odnosi uz njih povezana vanjska i unutarnja politička pitanja. Međutim, opis odnosa između civilnih, vojnih i crkvenih vlasti u tom razdoblju je ostao po strani historigrafskog zanimanja. Stoga će se u ovom radu na temelju arhivskog gradiva pokušati utvrditi kako su na pojedine događaje i probleme reagirali, kakve su stavove imali, te kakvu su suradnju ostvarivali predstavnici upravno-političkih, vojnih i crkvenih vlasti na području Hrvatske u ovom razdoblju.

civilne; vojne i crkvene vlasti; Država Slovenaca; Hrvata i Srba; Kraljevstvo Srba; Hrvata i Slovenaca

nije evidentirano