hrvatski

Digitalizacija knjižnica: za ili protiv čovječnosti?

Pokušali smo, s osloncem u filozofijskoj antropologiji i socijalnoj filozofiji, problematizirati pretpostavke za postavljanje pitanja: je li uopće moguće, a ako jest, kako, danas u knjižnicama pomiriti dva u teorijama knjižničarstva općeprihvaćena zadatka: okrenutost čovjeku i čovječnosti s prilagodbom vodećem društvenom trendu, digitalizaciji, u uvjetima kad: 1. ne živimo više u ljudskim zajednicama, nego u "informacijskom društvu" koje prema vlastitoj naravi oblikuje sva bića ; 2. kultura nije stopljena s cjelovitošću života, već je kao "masovna" smještena u "kulturni sektor" ; 3. čovjeka se sve više udaljuje od njegove naravnosti i uspostavlja kao bezbitni "društveni individuum", odnosno kao bezavičajno umreženo biće ; 4. knjižnica, da bi opstala, mora uspješno funkcionirati prema mjerilima upravo takva okruženja? Pobliže su ocrtane dvije opasnosti koje digitalizacija knjižnica uvećava: stvaranje prividna "sveznanja" i prekomjerna ušteda duhovnih napora. Oni, naime, uzrokuju zadovoljavanje poluobrazovanošću i priječe trud oko postignuća potpunije čovječnosti.

knjižničarstvo; filozofijska antropologija; socijalna filozofija; sociologija kulture; informacijsko društvo; digitalna knjižnica

nije evidentirano