hrvatski

Mogućnosti razvoja ekološke poljoprivrede u Sisačko-moslavačkoj županiji

Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva iz Sisačko-moslavačke županije u Upisnik eko- proizvođača upisano je 10-ak privrednih subjekata sa 70-ak hektara površina, od kojih na Moslavku d.d. otpada 44 ha. Cilj rada je ukazati na mjere s kojima bi se na prostoru Županije povećale površine pod ekopoljoprivredom. Više je razloga zašto je u ovom radu izabrana Sisačko-moslavačka županija. S jednu stranu su trendovi korištenja zemljišta posljednjih 20-ak godina u Županiji, s drugu stranu velika nezaposlenost i s treću kvaliteta tla. Trenutno se na području Županije koristi oko 40% predratnih resursa zemljišta. Tlo koje je korišteno u konvencionalnoj poljoprivredi treba proći prijelazno razdoblje a u ovom slučaju taj pokazatelj je zadovoljen, budući se nekadašnjih 80.000 hektara koje se koristilo prije Domovinskog rata u poljoprivredi već 15-ak godina ne koristi u poljoprivredi. Studije o kvaliteti tla koje su napravljene prije i poslije Domovinskoga rata ukazuju na početnu opterećenost tla. Temeljem navedenog nameće se zaključak da bi se u ovom području moglo izuzetno dobro razviti ekostočarstvo. Na prostoru Županije nalazi se preko 50% šuma pitomoga kestena u RH što je preduvjet za dobivanje eko meda od kestena. Prema usmenom priopćenju prvoimenovanom autoru rada godišnje su potrebe Tvornice dječje hrane u Glini oko 350 tona mliječnih prerađevina ; 50 tona biošećera ; 100 tona zobenog brašna ; 30 tona durum brašna ; 30 tona bio ječmenih i zobenih pahuljica ; 40 tona biopirea od jabuke. Svi ovi proizvodi mogu se uzgojiti i preraditi na području Županije. Zanimljiv je podatak da se na području Europe uzgoji do 30% biošljiva. Prostor Županije nekada je bio vrlo poznat po proizvodnji šljive. Sisačko-moslavačka županija s izgradnjom autoceste Zagreb-Sisak postati će predgrađe Grada Zagreba. Upravo to skoro milijunsko tržište sigurno je tržište za sve proizvode iz ekopoljoprivrede, ali isto tako i kao ugodan prostor za provesti dan ili vikend u netaknutoj prirodi na prostoru Županije. Temeljno ograničenje razvoja ekopoljoprivrede na prostoru Županije prevelika je usitnjenost proizvođača i izrazito mala količina proizvoda koja se dobije na gospodarstvu. Tu je i problem znanja i niska obrazovanost nositelja proizvodnje. Ratna stradanja dovela su do povratka u ruralna područja samo starije populacije, dok su mlađe način (pre)življavanja pronašle u većim gradovima. Jedan od načina kako vratiti mlađe ljude u ruralna područja je i ekopoljoprivreda koja bi uz agrarni/lovni turizam trebala biti oslonac razvoja ruralnih područja Županije. Na žalost to je vrlo dugotrajan proces sa vrlo nesigurnim rezultatima.

ekološka poljoprivreda ; kakvoća tla ; Sisačko-moslavačka županija

nije evidentirano