Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 377395

Rječnik sociologije (Nicholas Abercrombie, Stephen Hill, Bryan S. Turner)


Rječnik sociologije (Nicholas Abercrombie, Stephen Hill, Bryan S. Turner), Zagreb: Jesenski i Turk, 2008 (prirucnik)


Naslov
Rječnik sociologije (Nicholas Abercrombie, Stephen Hill, Bryan S. Turner)
(Dictionary of Sociology (Nicholas Abercrombie, Stephen Hill, Bryan S. Turner))

Urednik/ci
Čačić-Kumpes, Jadranka ; Kumpes, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, prirucnik, pregledna

Izdavač
Jesenski i Turk

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
XX, 568

ISBN
978-953-222-278-4

Ključne riječi
Sociologija; društvo; kultura; ekonomija; politika; obrazovanje; religija; identitet; etničnost; nacionalizam; migracija; različitost; obitelj; klasa; skupina; organizacija; rod; spolnost; feminizam; medicina; zdravlje i bolest; devijantnost; globalizacija; modernizacija; razvoj; djelovanje; povijest; pravo; rad i zapošljavanje; svakodnevni život; mediji; znanje; znanost; metodologija; fenomenologija; sociobiologija; demografija; kulturni studiji
(Sociology; society; culture; economy; politics; education; religion; identity; ethnicity; nationalism; migration; diversity; family; class; group; organization; gender; sexuality; feminism; medicine; health and illness; deviance; globalisation; modernization; development; action; history; law; work and employment; everyday life; media; knowledge; science; methodology; phenomenology; sociobiology; demography; cultural studies)

Sažetak
Ovaj rječnik sociologije nastoji pokazati svu raznolikost i složenost klasičnoga naslijeđa istodobno držeći korak s novim intelektualnim potrebama. Obuhvaća sustavne natuknice o ključnim sociološkim pojmovima, iscrpne rasprave o glavnim teoretičarima i stručne komentare važnih društvenih promjena. Sociolozi su bili prisiljeni preispitati neke pretpostavke iz 1980-ih, kada se podrazumijevalo da se modernost neizbježno razvija u smjeru racionalizacije. Primjerice, na početku 21. stoljeća itekako su svjesni ponovna oživljavanja religije, pogotovo njezinih radikalnih ili militantnih oblika. S obzirom na to čini se da je uzajamno djelovanje religije i politike, a ne sekularizacija, dominantno svojstvo modernoga društva i međunarodnih odnosa. Porast pak raznih pokreta za ljudska prava i odgovarajućeg zakonodavstva u 20. stoljeću, može se shvatiti kao odgovor na neka negativna obilježja globalizacije. U ovom (novom) izdanju rječnika autori su te promjene predstavili s pomoću uvođenja novih i dopunjavanja nekih starih natuknica. Na primjer, aspekte obnove nacionalizma nastojali su zahvatiti s pomoću novih natuknica o pojmovima kao što su “ transnacionalizam” , “ dijaspora” i “ migracija” ; u drugim pak nekim kontekstima, koji se odnose na obnovu nacionalizma, razradili su već postojeće natuknice o odnosu religije i militantnosti. Također su mnogo toga revidirali u pogledu pristupa globalizaciji kako bi osvijetlili ozbiljna pitanja novoga stoljeća. Sociologija kasnoga 20. stoljeća morala je prihvatiti mnoge rasprave o postmodernizmu te istraživanjima kulture i medija vođene općom idejom “ kulturnoga zaokreta” . Premda je ta osobita usredotočenost na kulturu dovela do važnih dostignuća u sociologiji (što ilustriraju pojmovi kao što je “ društveni konstruktivizam” ), ta su intelektualna dostignuća prema mišljenju autorâ često zamagljivala povezanost sociologije s ekonomijom, politikom i pravom. Jedno zanimljivo i važno novo dostignuće u društvenim znanostima na kraju 20. i na početku 21. stoljeća povezuje se s revolucijom u biološkim znanostima. U rječniku nastoji se rasvijetliti pojmovnu situaciju u okviru sociologije kao discipline, uključujući i posebne sociologije, te razjasniti za sociologiju propedeutički važne pojmove srodnih disciplina. Pored važnih socioloških pojmova, odnosno područja istraživanja (društvo, kultura, ekonomija, politika, obrazovanje, religija, identitet, etničnost, nacionalizam, migracija, različitost, obitelj, klasa, skupina, organizacija, institucija, moć, rod, spolnost, feminizam, medicina, zdravlje i bolest, devijantnost, delinkvencija, globalizacija, modernizacija, razvoj, djelovanje, povijest, pravo, rad i zapošljavanje, selo, grad, zajednica, svakodnevni život, mediji, komunikacija, znanje, znanost, ideologija, sociološka metodologija, sociobiologija, demografija, feministička društvena teorija, kulturni studiji itd.), u rječniku postoje i zasebne natuknice o mnogim posebnim sociologijama (ekonomska sociologija, fenomenološka sociologija, historijska sociologija, klinička sociologija, sociologija masovnih medija, sociologija medicine, sociologija obitelji, sociologija obrazovanja, sociologija politike, sociologija prava, sociologija rada i zapošljavanja, sociologija rase, sociologija razvoja, sociologija religije, sociologija roda, sociologija sela, sociologija svakodnevnoga života, sociologija zdravlja i bolesti, sociologija znanja). Rječnik pruža opširnu bibliografiju s područja suvremene i klasične sociologije, natuknice koje sustavno pokrivaju dane teme, pojmove i autore, te najnovije podatke iz više područja. Osim prijeko potrebnih prilagodbi i dopuna, osnovnoj građi rječnika u hrvatskome izdanju priloženi su popisi uvrštenih natuknica na hrvatskome i engleskome jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
076-0762385-1516 - Interkulturni pristup etničkoj različitosti i identitet: Hrvatska – Europa (Jadranka Čačić-Kumpes, )

Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,
Sveučilište u Zadru