Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 377183

Jezik, prostor i konceptualizacija: Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa


Belaj, Branimir
Jezik, prostor i konceptualizacija: Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2008 (monografija)


Naslov
Jezik, prostor i konceptualizacija: Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa
(Language, Space and Conceptualization: Schematic Meanings of Croatian Verbal Prefixes)

Autori
Belaj, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet

Grad
Osijek

Godina
2008

Stranica
319

ISBN
978-953-6456-84-0

Ključne riječi
glagolski prefiksi; konceptualizacija prostora; kognitivna gramatika; shematična značenja; metafora; metonimija; polisemija; homonimija
(verbal prefix; conceptualization of space; Cognitive Grammar; schematic meaning; metaphor; metonymy; polysemy; homonyny)

Sažetak
Knjiga je podijeljena u tri glavna dijela: Uvod, Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa i Zaključne napomene. U uvodnom se dijelu najprije općenito raspravlja o pojmovima shematičnog i specifičnog odnosno o shemama i varijantama kao jednim od ključnih pojmovnih konstrukata kognitivne gramatike, a ujedno i središnjim pojmovima same knjige. Potom se daje iscrpan pregled dosadašnjih spoznaja o determinatorima prostornih odnosa, i to u predstrukturalističkoj, strukturalističkoj i kognitivnoj lingvistici kako bi novine koje ova monografija donosi bile čitatelju što jasnije. Te su novine detaljno prikazane u središnjem dijelu knjige. Prva se novina odnosi na predstrukturalističke pristupe prefigiranim glagolima, nasljedovane i u suvremenoj kroatistici, po kojima glagoli tvoreni istim prefiksom tvore skup homonimnih odnosa tj. istom se izrazu pripisuje različito značenje ovisno o naravi osnovnoga glagola. Nasuprot tomu, autor polazi od kognitivnolingvističke pretpostavke da među glagolima tvorenim istim prefiksom mora postojati određena značenjska veza te dokazuje da glagoli tvoreni istim prefiksom čine polisemnu kategoriju. Takav je pristup automatski i kritika strukturalističkoga pristupa po kojem se značenju navedenih jedinica pristupa metodom komponencijalne analize odnosno povlačenja oštrih granica između jedinica s [+ obilježjem X] i onih s [- obilježjem X], pri čemu postojeće značenjske razlike, kao i motivacijske značenjske poveznice između pojedinih podskupina unutar tako definiranih „ [+] i [-] područja“ navedenoj metodi ostaju potpuno nedostupne. Konačno, bitna novina u odnosu na dosadašnje pristupe prefigiranim glagolima u okviru kognitivne lingvistike jest pomicanje najviše relevantne razine apstrakcije na jednu razinu iznad na ljestvici shematičnosti. Drugim riječima, autor dokazuje da značenjski lanci i njima uspostavljene semantičke mreže nisu presudna metoda dokazivanja značenjskih poveznica među glagolima tvorenim istim prefiksom, nego je to jedna zajednička supershema, jedno visokoapstraktno obilježje čija je elaboracija, prototipnije ili rubnije, vidljiva kod svih prefigiranih glagola. Na taj način značenjski lanci i semantičke mreže dobivaju samo ulogu pomoćnoga sredstva prilikom uspostavljanja značenjskih veza, tako što se njima uspostavljaju čvršće poveznice među pojedinim elaboracijama supersheme kao primarnoga kriterija utvrđivanja polisemije. U knjizi je obrađeno osam hrvatskih glagolskih prefiksa sa svojih osam shematičnih značenja, i to: prefiks iz- i shema ekstralokativnosti, prefiks nad- i shema supralokativnosti, prefiks pod- i shema sublokativnosti, prefiks pre- i shema sumarne translokativnosti, prefiks pred- i shema prelokativnosti, prefiks pri- i shema adlokativnosti, prefiks pro- i shema etapne translokativnosti te prefiks raz- i shema disperzivnosti. Kao novinu koju ova knjiga donosi u odnosu na dosadašnje kognitivnolingvističke pristupe ovoj problematici treba istaknuti i osjetno veći broj analiziranih glagola te puno detaljnije konceptualne prikaze pojedinih elaboracija supershematičnih značenja. U zaključnom dijelu rekapitulira se rečeno, s posebnim osvrtom na najvažnije teze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-1301049-0606 - Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima (Mario Brdar, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Citiraj ovu publikaciju

Belaj, Branimir
Jezik, prostor i konceptualizacija: Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2008 (monografija)
Belaj, B. (2008) Jezik, prostor i konceptualizacija: Shematična značenja hrvatskih glagolskih prefiksa. Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
@book{book, author = {Belaj, B.}, year = {2008}, pages = {319}, keywords = {verbal prefix, conceptualization of space, Cognitive Grammar, schematic meaning, metaphor, metonymy, polysemy, homonyny}, isbn = {978-953-6456-84-0}, title = {Language, Space and Conceptualization: Schematic Meanings of Croatian Verbal Prefixes}, keyword = {verbal prefix, conceptualization of space, Cognitive Grammar, schematic meaning, metaphor, metonymy, polysemy, homonyny}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet}, publisherplace = {Osijek} }