Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 376970

Metaforički jezični izrazi tipa "Ljudsko biće je životinja" u engleskom i hrvatskom jeziku


Milić, Goran
Metaforički jezični izrazi tipa "Ljudsko biće je životinja" u engleskom i hrvatskom jeziku, 2008. (kvalifikacijski rad).


CROSBI ID: 376970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Metaforički jezični izrazi tipa "Ljudsko biće je životinja" u engleskom i hrvatskom jeziku
(Metaphorical expressions of the type "Humans are animals" in English and Croatian)

Autori
Milić, Goran

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, kvalifikacijski rad

Godina
2008

Ključne riječi
zoosemija; kognitivna lingvistika; konceptualna metafora; konceptualna metonimija; teorija konceptualne integracije; funkcionalne kategorije; polisemija
(zoosemy; cognitive linguistics; coneptual metaphor; conceptual metonymy; conceptual integration theory; functional categories; polysemy)

Sažetak
Cilj ovoga rada bio je ponuditi analizu upotrebe leksema za životinje za konceptualizaciju ljudskih osobina s kognitivnolingvističkog stajališta kao obuhvatniju alternativu brojnim tradicionalnim pristupima metafori općenito te ovome tipu izraza. Kognitivnolingvistički pristup pokazao se prikladnijim i plodnijim instrumentom za sadržajniji i potpuniji opis brojnih dimenzija vezanih uz ovaj fenomen, koji su formalni pristupi zaobilazili ili nisu adekvatno izlazili na kraj s njima, zanemarujući čimbenike koje ističe kognitivna lingvistika, prije svega neraskidivu povezanost jezika, ljudskih kognitivnih sposobnosti, tjelesnog ustroja i iskustva te kulture određene jezične zajednice. Polazišna pretpostavka bila je da će se fenomen moći opisati kao složena kombinacija gornjih ključnih motivacijskih čimbenika koje ističe teorija konceptualne metafore i u temeljima su kognitivne semantike. Pri tom se nužnim pokazalo usvajanje vrlo širokog pristupa konceptualnoj metafori i metonimiji kao jezičnog, konceptualnog, društvenokulturnog, neuralnog i tjelesnog fenomena, kako ga shvaća Kövecses (2005) i koji obuhvaća barem 10 dimenzija u konstantnoj interakciji. Pokušali smo preliminarno istaknuti i predstaviti djelovanje bar nekih od njih. Međujezičnom usporedbom i analizom pojedinačnih (kategorija) ostvarenja uvelike se potvrdila opravdanost Kövecsesevog (2002: poglavlje 17) razlikovanja triju razina djelovanja konceptualnih metafora: supraindividualne, individualne i subindividualne. Glede prve razine, koja odgovara tome kako neki jezik i kultura odražavaju metaforičke obrasce, analizom se utvrdila ključna važnost kulturnih i kognitivnih modela kao generičkih smjernica za postizanje općeg učinka upotrebe izraza ovoga tipa. Dominantan derogativni učinak figurativne upotrebe ovih izraza pripisan je djelovanju generičkog, antropocentričkog, hijerarhijskog modela "velikoga lanca bića" kao općenitog načina konceptualizacije odnosa među oblicima postojanja. Isticanjem ključne uloge kognitivnih modela koji su inherentni dio spomenutog generičkog modela (kontrola, dominacija), usvojili smo teorijske konstrukte koji su se pokazali ključnima za uočavanje motivacije za općeniti učinak konceptualizacije. Pri tom smo istaknuli ključnu ulogu redefiniranih konstrukata (konceptualne) metafore i metonimije koje upravljaju nastankom, djelovanjem i funkcijom nastalih značenja. Nadalje, usporedba i analiza pojedinačnih ostvarenja u dvama jezicima pokazala je važnost konkretnijih iskustava za razvoj pojedinačnih značenja u određenim slučajevima te njihovu ovisnost o kulturnom shvaćanju tj. procjeni tih iskustava i određenih kategorija. Posebno su se, kao relevantne, istaknule kategorije spola i dobi, te njihova procjena u sklopunajopćenitijih ("veliki lanac"), nešto specifičnijih (razina funkcionalnih domena) i vrlo konkretnih slučajeva pozadinskog znanja. Utvrđene su i relevantne konceptualne metafore i metonimije koje (formulirane na različitim razinama općenitosti, u skladu s potrebama i ciljevima) upravljaju procesom konceptualizacije i motiviraju razvoj relevantnih značenja. Iako se na temelju utvrđenih podudaranja uvelike potvrdio Kövecsesev stav da kulturni čimbenici različitih vrsta (zajednički pisani izvori, pripadnost istom kulturnom krugu itd. mogu 'poništiti' (engl. override) kognitivne i tjelesne čimbenike, uočena podudaranja u značenjima i upotrebi/učinku mnogih slučajeva, koje smo pripisali djelovanju primarnih metafora, opravdala su važnost utjelovljenosti (eng. embodiment), tj. korelacija u iskustvu kao najistaknutijeg argumenta za univerzalnost (određenih tipova) konceptualnih metafora. Utvrđene su relevantne primarne metafore koje pridonose postizanju određenog učinka i čijom se kombinacijom dolazi do relevantnog značenja. Daljnjim istraživanjem i rafiniranjem teorije o primarnim metaforama i načinima te motivacijskim čimbenicima njihovog kombiniranja u složene metafore (kakvom u globalu možemo smatrati i vrlo općenitu "Čovjek je životinja") može se doći do cjelovitijeg opisa motivacije za cjelokupni fenomen. Osim toga, u ovom radu primarne su se metafore pokazale i dobrim alatom za uočavanje motivacije izbora koncepata/kategorija životinja koje su sklonije konvencionalizaciji i većoj produktivnosti kao prijenosnika odnosno izvorišnih domena metafore. Valjalo bi usporediti i nadopuniti opise na temelju primarnih metafora ostalim predloženim teorijskim konstruktima, prije svega načelima za izbor metonimijskog izvora Kövecsesa i Raddena (1999) i Kövecsesevim (2002) glavnim značenjskim žarištem. Svi ovi konstrukti, sa svojom osnovom u metonimiji/korelaciji, pokazuju se važnima i prikladni(ji)ma na različitim razinama specifičnosti analize. Kövecses (2005) ističe da i primarne metafore mogu imati (zasebno) značenjsko žarište. Budući da konstrukt značenjskog žarišta sam po sebi uključuje važnost kulturne komponente, jasno je da se kulturne čimbenike treba uzeti u obzir i pri razradi ideje o primarnim metaforama. Brojni primjeri u radu govore u prilog tome kao i ulozi subjektivne interpretacije i komunikacijskih namjera individualnih govornika u kontekstu. Potonje čini samo jednu od mogućih dimenzija međujezične i unutarjezične varijacije konceptualne metafore na koju ukazuje Kövecses (2005). Iako smo u radu natuknuli i oprimjerili djelovanje određenih dimenzija, zbog opsega i pregledne prirode rada mnoge su nužno zanemarene, no svakakako zahtijevaju pomnija istraživanja, s konkretnije definiranim korpusima. Dakle iako su primjeri ukazali na subjektivno shvaćanje pri određivanju evaluacije, osobito u konkretnim situacijama, kao rezultat subjektivne procjene uočenog iskustva, tj. evaluacije ciljne domene primarnih metafora, jasno su vidljiva spomenuta ograničenja na generičkoj razini kao dio vrlo generičkih kulturnih modela usvojenih pripadnošću određenoj (sup)kulturi. Konačno, pokazalo se da i sam status izraza u kognitivnolingvističkom pristupu čini ovakve izraze i konstrukcije plodnim tlom za daljnje istraživanje. Njihova priroda kao prijelaznih slučajeva između metafore i metonimije te zasnovanost na sličnosti kao motivacijskoj osnovi zahtijeva daljnje istraživanje i rafiniranje definicije, prirode i funkcije konceptualnih metafora i metonimija te mnogih drugih konstrukata (npr. domena), što se često ističe kao imperativ u kognitivnolingvističkim istraživanjima. Teorija konceptualne integracije nameće se pri tome kao vrlo obećavajući i moćan instrument, osobito ako se pri njezinom razvoju i analizama uzmu u obzir i čimbenici te teorijski konstrukti istaknuti u ovom radu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
122-1301049-0606 - Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima (Brdar, Mario, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Goran Milić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Milić, Goran
Metaforički jezični izrazi tipa "Ljudsko biće je životinja" u engleskom i hrvatskom jeziku, 2008. (kvalifikacijski rad).
Milić, G. (2008) Metaforički jezični izrazi tipa "Ljudsko biće je životinja" u engleskom i hrvatskom jeziku.. Kvalifikacijski rad.
@unknown{unknown, author = {Mili\'{c}, G.}, year = {2008}, keywords = {zoosemija, kognitivna lingvistika, konceptualna metafora, konceptualna metonimija, teorija konceptualne integracije, funkcionalne kategorije, polisemija}, title = {Metafori\v{c}ki jezi\v{c}ni izrazi tipa "Ljudsko bi\'{c}e je \v{z}ivotinja" u engleskom i hrvatskom jeziku}, keyword = {zoosemija, kognitivna lingvistika, konceptualna metafora, konceptualna metonimija, teorija konceptualne integracije, funkcionalne kategorije, polisemija} }
@unknown{unknown, author = {Mili\'{c}, G.}, year = {2008}, keywords = {zoosemy, cognitive linguistics, coneptual metaphor, conceptual metonymy, conceptual integration theory, functional categories, polysemy}, title = {Metaphorical expressions of the type "Humans are animals" in English and Croatian}, keyword = {zoosemy, cognitive linguistics, coneptual metaphor, conceptual metonymy, conceptual integration theory, functional categories, polysemy} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font