Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 376545

DOBROBIT PREMA ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA – U KOJOJ SU MJERI SUKOBLJENI?


Mazija, Hrvoje; Šerman, Vlasta
DOBROBIT PREMA ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA – U KOJOJ SU MJERI SUKOBLJENI? // Krmiva, 49 (2007), 6; 347-356 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
DOBROBIT PREMA ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA – U KOJOJ SU MJERI SUKOBLJENI?
(WELFARE TO ANIMALS AND HUMANS - AT WHAT LEVEL ARE THEY IN CONFLICT?)

Autori
Mazija, Hrvoje ; Šerman, Vlasta

Izvornik
Krmiva (0023-4850) 49 (2007), 6; 347-356

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Dobrobit prema životinjama; perad; slobodni uzgoj; farmski uzgoj
(Welfare to animals; poultry; free range breeding; farm animal breeding)

Sažetak
Dobrobit prema životinjama temeljna je postavka uspješne proizvodnosti za potrebe ishrane ljudi. Stupanj na kojem se primjenjuje učestalo se sukobljava s gospodarskim interesom te je različito podložan utjecajima neposredno povezanim sa životnim standardom u nekoj zemlji. Bogate zemlje zapada proizvode i troše značajno više animalnih proizvoda negoli je to potrebno, dok istodobno zemlje trećeg svijeta često ne zadovoljavaju niti temeljne potrebe za hranom. Posljedice su drastične. Razvijene i bogate zemlje cijene visokog materijalnog standarda plaćaju nizom bolesti od kojih su pretilost i dijabetes na prvom mjestu. Siromašni umiru od gladi i neishranjenosti, njih 25.000 dnevno od čega je 16.000 djece. Bogate zemlje, koje su veliku proizvodnost i visoki životni standard postigle organiziranim farmskim uzgojem životinja, sada ustraju na dobrobiti, nepromišljeno i u mjeri u kojoj se proizvodnja, primjerice peradi, pretvara u osnovu mogućeg zaražavanja ljudi nizom bolesti, a peradi vraćaju mnoge bolesti koje su svojedobno iskorijenjene. Ujedinjeni narodi, za siromašne zemlje jedini spas od daljnjeg izgladnjivana vide upravo u peradarstvu, onom intenzivnom, što se temelji na farmskom uzgoju koji ne poštuje u cijelosti danas i jedino za bogate zemlje propisane standarde dobrobiti prema životinjama. Ostaje otvoreno pitanje koliko se perad osjeća bolje u prostoru kojeg joj ljudi nude kao bolji te koliko najveći stupanj dobrobiti, slobodni uzgoj, pogoduje peradi. Sudeći prema rezultatima nekih istraživanja, u zatvorenom prostoru peradnjaka, s osiguranom mikroklimom, kvalitetnom hranom i zaštitom od zaraza, perad je izložena manjem stresu negoli u otvorenom prostoru, bojeći se predatora, te podložna bolestima od kojih neke ugrožavaju i zdravlje ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
053-0531863-1858 - Imunoprofilaksa bolesti peradi i drugih ptica (Željko Gottstein, )

Ustanove
Veterinarski fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • AGRICOLA
  • Nutrition Abstract and Review (CAB International), Referativny Zhumal, World translations index