hrvatski

Utjecaj duljine dodatnog traka na propusnu moć semaforiziranog raskrižja

Metodologija HCM 2000, koja se u svijetu najviše koristi za analizu i ocjenu funkcioniranja semaforiziranog raskrižja, u okviru postupka proračuna propusne moći ne sadrži nikakvu proceduru kojom se uzima u obzir duljina dodatnog traka. Neadekvatna duljina dodatnog traka može blokirati prometni tok susjednog traka i time utjecati na propusnu moć privoza. Ovaj problem koji se eksplicitno i navodi kao nedostatak HCM metodologije razmatran je u okviru ovog rada gdje se na temelju rezultata simulacije različitih prevladavajućih uvjeta toka predlaže poboljšanje postojećeg modela proračuna propusne moći. U prvom dijelu rada prikazan je osnovni koncept analitičkog modeliranja toka na semaforiziranim raskrižjima te su iznesene osnovne karakteristike simulacijskih modela. Zatim je na uzorcima izmjerenim na terenu testiran simulacijski model CORSIM čime se verificirala njegova pouzdanost i mogućnost korištenja kao generatora podataka. Nakon kalibracije CORSIM-a s obzirom na HCM metodologiju, izvršena je simulacija odvijanja prometa za različite scenarije u kojima su mijenjane vrijednosti broja trakova, prometnog opterećenja, duljine dodatnog traka i načina rada semaforskog uređaja te je za svaki scenarij prikupljen podatak o kapacitetu. Stavljanjem u odnos kapaciteta s kratkim i kapaciteta s beskonačnim dodatnim trakom definiran je novi korekcijski faktor za proračun zasićenog toka kojim se kvantificira utjecaj duljine dodatnog traka za lijeve skretače na propusnu moć privoza. Primjenom višestruke regresijske analize na formirane baze podataka utvrđena je funkcionalna veza novog korekcijskog faktora kao zavisne varijable te duljine dodatnog traka, učešća lijevih skretača, intenziteta nasuprotnog toka i trajanja zelene faze kao nezavisnih varijabli. Predloženi modeli zadovoljavaju sve pretpostavke višestruke regresije i kompatibilni su s HCM metodologijom. Validacija je izvršena na temelju novog skupa simuliranih podataka koji nisu korišteni u regresijskoj analizi. Na kraju je na primjerima dana usporedba procjene propusne moći prema sadašnjem modelu HCM 2000 i prema modelu s novim korekcijskim faktorom iz kojih je evidentan doprinos u boljoj procjeni kapaciteta, a time i prosječnog zakašnjenja te razine uslužnosti raskrižja na temelju kojih se vrednuje prihvatljivost pojedinog projektnog rješenja.

semaforizirano raskrižje; propusna moć; dodatni trak; HCM2000

nije evidentirano