hrvatski

Komercijalne djelatnosti i pomorski prijevoz-uvala Madona na Brijunima , kasnoantično naselje i i bizantska vojna utvrda na plovnom putu Jadranom

Strateški i pomorski značaj luka na brijunskom otočju opisuje još Kasiodor - luke mirne poput površine jezera na području Istre, posebno ističući luke na otocima.Brijuni su bili važna pomorska postaja na plovnom putu iz Aquileje i na pravcu trajektne plovidbe sjevernim Jadranom prema Raveni.Kasnoantičko naselje u uvali Madona nastalo je sukcesivnom izgradnjom uz veliku rustičnu vilu iz I. st. koja je iz svoje substrukcije inkorporirala još jedno rano zdanje(razdoblje kasne Republike). Pojedinačni nalazi iz naselja i nekropola na prilazima naselja pokazuju izrazitu koncentraciju nalaza iz 4. i 5. st. Dioklecijanov edikt o cijenama pomorskog prevoza koji donosi podatke o dužini plovidbe i cijene pojedinih ruta u prijevozu robe i osoba, navodi linije duge plovidbe sredinom Jadranskog mora i linije kratke obalne plovidbe kada su cijene prijevoza bile više.Pomorski promet je toliko važan da je morao biti pod nadzorom državne administracije i u mnogočemu utječe na razvoj komercijalnih djelatnosti u naselju. Moramo razlikovati dvije faze kasnoantičkog naselja- prvo, prije izgradnje fortifikacija, a drugo nakon izgradnje bedema. Bedemi su inkorporirali ranije gradnje na tom području i smjerovi njihova rasprostiranja daju mogućnost čitanja struktura koje su na ovom području bile prije gradnje fortifikacija.Fortifikacije pokazuju dva sloja izgradnje - prvi sloj bedema pokazuju zidovi male obrambene sposobnosti čija je izgradnja ovisila o mjesnom umijeću građenja. Drugi sloj bedema građen je u vrijeme bizantsko- gotskog rata - fortifikacija je snažnije strukture, a izvedba je bila pod nadzorom državnih graditelja.Izgrađena je jaka utvrda u uvali Dobrika (dio uvale Madone), čiji sadržaji se bitno razlikuju od kasnoantičkog naselja koji mu je prethodilo. U utvrdi je smještene vojska i vojni zapovjednici te biskup koji ima najveću ulogu u konsolidaciji svjetovne i crkvene vlasti tijekom 6. st.(Suić- episcopus in castellum). Druga sigurna luka nalazila se u uvali Verige uz maritimnu vilu iz I. st. Hidroarheoški nalazi u podmorju vile pokazuju predmete iz razdoblja 1. st. pr. Kr. do 9 st. , s većom koncentracijom na nalaze iz 4., 5. i 6. st. Zajedno čine važnu pomorsku bazu na plovnom putu Jadranom- jedna je zaklonjena od jakih sjevernih, a druga od jakih južnih vjetrova. Toma Arhiđakon piše da su Rimljani živjeli od mora, što se može povezati s pomorskom trgoviom, zadržavanjem u lukama zbog različitih nepovoljnih uvjeta tijekom plovidbe, funkcijama stalne pomorske baze i pružanjem usluga brodovima u prijevozu, kao i sa zimovanjem brodova. To je dokumentirano do u 15. st. kada se u dokumentima zadarskog pisara Šimuna Damjanova spominje izvjesni trgovac de Brion de Histria.

kasnoantičke i rimske luke na Brijunima; plovni put Jadranom; povijesni izvori

nije evidentirano