hrvatski

Olovo i organska tvar u aerosolu i oborinama na području grada Zagreba

Ponašanje zagađivala u oborinama, te način njihovog ispiranja iz atmosfere određuje stupanj zagađenja ostalih dijelova ekosustava: prirodnih voda, tla, biljaka, životinja, pa i utjecaj na čovjeka. U ovom radu ispitivane su površinski aktivne tvari (PAT) i otopljeni organski ugljik (DOC) u uzorcima kiše i snijega. Organski spojevi, koji pokazuju površinski aktivna svojstva, smatraju se zagađivalima ili potencijalnim zagađivalima, jer mogu utjecati na procese i ravnoteže koje se uspostavljaju u prirodnim uvjetima. Utjecaj na čovjeka na prirodni ciklus metala prepoznatljiv je na različitim nivoima te u različitim dijelovima okoliša. Međunarodne organizacije koje se bave problemima zagađenja i zaštite okoliša na listu potencijalno najopasnijih tvari stavile su olovo, za koje je dokazano da je antropogeni unos veći od prirodnog. U svrhu istraživanja sadržaja olova, njegove distribucije i utjecaj antropogenih faktora, provedena su atmogeokemijska ispitivanja u ruralnim, urbanim i industrijskim područjima grada Zagreba. Ispitivanja su pokazala da je koncentracija ukupnog olova u uzorcima aerosola bila od 220 do 3400 ng (Pb) m-3 zraka, što znači da se osim zagađenja uvjetovanog izgaranjem benzina ne može zanemariti utjecaj industrije. U ovom radu određene su koncentracije ukupnog olova u uzorcima kišnice i snijega i dobiveni rezultati su između 700 i 17.600 ng (Pb) dm-3, što je usporedljivo s rezultatima dobivenim na području Hrvatske (2.500-20.000 ng dm-3) koji su ujedno pokazali da područje Hrvatske spada u slabije zagađena područja.

organska tvar; olovo; aerosoli; oborine; grad Zagreb

nije evidentirano