hrvatski

Mogućnosti primjene elektronskog brojača somatskih stanica za kravlje mlijeko u kolostrumu i mlijeku kobila i koza

Praćenje broja somatskih stanica u kravljem mlijeku predstavlja dobro uhodanu metodu za pravovremeno otkrivanje subkliničkih mastitisa mliječnih krava. Zbog svoje velike učestalosti i enormnih materijalnih gubitaka koje subklinički mastitisi nanose mliječnom govedarstvu uobičajena je praksa da se mlijeko krava rutinski skenira na broj somatskih stanica. U tu se svrhu proširila primjena elektronskih brojača somatskih stanica kojima se brzo i jednostavno može utvrditi broj somatskih stanica na osnovi optičkog zapažanja i mjerenja korpuskularnih čestica u tankom i prosvjetljenom mlazu mlijeka koji se zatim matematičkom formulom pretvara u broj stanica u ml mlijeka. S obzirom na princip rada, aparat ne bi smio biti ograničen samo na otkrivanje točnog broja somatskih stanica u kravljem mlijeku za razliku od drugih metoda čija je primjena ograničena razlikama u sastavu i viskozitetu mlijeka različitih domaćih životinja. Stoga je svrha ovog rada bila utvrditi može li se kod određenih indikacija navedeni aparat uspješno primijeniti i u drugih životinjskih vrsta, konkretno kobila i koza. Zbog svoje izuzetne hranjivosti i probavljivosti raste popularnost kozjeg mlijeka koje je izuzetno pogodno i za proizvodnju kozjeg sira. Nadalje, dobro je poznato da se i mlijeko kobila koristi u ljekovite svrhe te za izradu različitih kefira, kumisa i specijaliziranih sireva. Nadalje, za razliku od teladi koju relativno rano odvajamo od majke, ždrebad i kozlići relativno dugo ostaju na sisi te njihov ukupni rast i razvoj uvelike ovise o kvaliteti majčinog mlijeka. To je podjednako važno kod životinja koje se koriste za ljudsku hranu kao i kod budućih rasplodnih, radnih i sportskih životinja. Stoga je kod koza i kobila važno pratiti brzinu prelaska kolostruma u mlijeko te potom redovito kontrolirati broj somatskih stanica u mlijeku zbog optimalizacije iskoristivosti mlijeka i njegovog direktnog utjcaja na rast i razvoj kozlića i ždrebadi.U radu smo pratili 17 burskih koza i 12 kobila pasmine engleski punokrvnjak od poroda do odbića. Uzorci mlijeka prikupljani su svakih 12 h tijekom prva tri dana od poroda a potom jednom tjedno. Paralelno smo kontrolirali rast i razvoj ždrebadi i kozlića te opće zdravstveno stanje kobila i koza. Primjenom elektronskog brojača somatskih stanica na prikupljenom mlijeku dobili smo pouzdane podatke o prijelasku kolostruma u mlijeko koji je kod kobila varirao od 16-24 sata nakon poroda ovisno o težini poroda, intenzitetu sisanja ždrebeta i njegovoj vitalnosti, dok je kod koza kolostrum nešto sporije prelazio u mlijeko u rasponu od 24-32 h neovisno o broju i vitalnosti jarića. To objašnjavamo činjenicom što su se oždrijebljena ždrebad uvelike razlikovala po svojoj vitalnosti i vremenu koje je bilo potrebno od poroda do prvog sisanja i ono se kretalo u rasponu od 30-240 minuta dok kod kozlića nije bilo značajnije razlike. Jednako tako smo pretragama mlijeka potvrdili prisutnost upale u mliječnoj žlijezdi 1 kobile i 3 koze što smo i dokazali na osnovi promjene diferencijalne krvne slike i ostalih hematoloških parametara. Na osnovi svega navedenog možemo zaključiti kako je elektronski brojač somatskih stanica moguće s uspjehom primjenjivati za određivanje promjena broja somatskih stanica u kobiljem i kozjem mlijeku te ga tako koristiti za indirektno uočavanje i praćenje fizioloških i patoloških promjena u organizmu kobila i koza.

broj somatskih stanica; mastitis; kobilje mlijeko; kozje mlijeko; kolostrum

nije evidentirano

engleski

Using electronic SCC counter for cow milk in colostrum and milk of goats and mares

Praćenje broja somatskih stanica u kravljem mlijeku predstavlja dobro uhodanu metodu za pravovremeno otkrivanje subkliničkih mastitisa mliječnih krava. Zbog svoje velike učestalosti i enormnih materijalnih gubitaka koje subklinički mastitisi nanose mliječnom govedarstvu uobičajena je praksa da se mlijeko krava rutinski skenira na broj somatskih stanica. U tu se svrhu proširila primjena elektronskih brojača somatskih stanica kojima se brzo i jednostavno može utvrditi broj somatskih stanica na osnovi optičkog zapažanja i mjerenja korpuskularnih čestica u tankom i prosvjetljenom mlazu mlijeka koji se zatim matematičkom formulom pretvara u broj stanica u ml mlijeka. S obzirom na princip rada, aparat ne bi smio biti ograničen samo na otkrivanje točnog broja somatskih stanica u kravljem mlijeku za razliku od drugih metoda čija je primjena ograničena razlikama u sastavu i viskozitetu mlijeka različitih domaćih životinja. Stoga je svrha ovog rada bila utvrditi može li se kod određenih indikacija navedeni aparat uspješno primijeniti i u drugih životinjskih vrsta, konkretno kobila i koza. Zbog svoje izuzetne hranjivosti i probavljivosti raste popularnost kozjeg mlijeka koje je izuzetno pogodno i za proizvodnju kozjeg sira. Nadalje, dobro je poznato da se i mlijeko kobila koristi u ljekovite svrhe te za izradu različitih kefira, kumisa i specijaliziranih sireva. Nadalje, za razliku od teladi koju relativno rano odvajamo od majke, ždrebad i kozlići relativno dugo ostaju na sisi te njihov ukupni rast i razvoj uvelike ovise o kvaliteti majčinog mlijeka. To je podjednako važno kod životinja koje se koriste za ljudsku hranu kao i kod budućih rasplodnih, radnih i sportskih životinja. Stoga je kod koza i kobila važno pratiti brzinu prelaska kolostruma u mlijeko te potom redovito kontrolirati broj somatskih stanica u mlijeku zbog optimalizacije iskoristivosti mlijeka i njegovog direktnog utjcaja na rast i razvoj kozlića i ždrebadi.U radu smo pratili 17 burskih koza i 12 kobila pasmine engleski punokrvnjak od poroda do odbića. Uzorci mlijeka prikupljani su svakih 12 h tijekom prva tri dana od poroda a potom jednom tjedno. Paralelno smo kontrolirali rast i razvoj ždrebadi i kozlića te opće zdravstveno stanje kobila i koza. Primjenom elektronskog brojača somatskih stanica na prikupljenom mlijeku dobili smo pouzdane podatke o prijelasku kolostruma u mlijeko koji je kod kobila varirao od 16-24 sata nakon poroda ovisno o težini poroda, intenzitetu sisanja ždrebeta i njegovoj vitalnosti, dok je kod koza kolostrum nešto sporije prelazio u mlijeko u rasponu od 24-32 h neovisno o broju i vitalnosti jarića. To objašnjavamo činjenicom što su se oždrijebljena ždrebad uvelike razlikovala po svojoj vitalnosti i vremenu koje je bilo potrebno od poroda do prvog sisanja i ono se kretalo u rasponu od 30-240 minuta dok kod kozlića nije bilo značajnije razlike. Jednako tako smo pretragama mlijeka potvrdili prisutnost upale u mliječnoj žlijezdi 1 kobile i 3 koze što smo i dokazali na osnovi promjene diferencijalne krvne slike i ostalih hematoloških parametara. Na osnovi svega navedenog možemo zaključiti kako je elektronski brojač somatskih stanica moguće s uspjehom primjenjivati za određivanje promjena broja somatskih stanica u kobiljem i kozjem mlijeku te ga tako koristiti za indirektno uočavanje i praćenje fizioloških i patoloških promjena u organizmu kobila i koza.

SCC; goat milk; mare milk; colostrum

nije evidentirano