hrvatski

Satelitna RNA - subvirusni patogen na samoj granici života

Prije 15 godina satelitna RNA (satRNA) koja prati virus mozaika krastavca (Cucumber mosaic virus) identificirana je kao uzročnik katastrofalne epidemije koja je uništila proizvodnju industrijske rajčice u dolini rijeke Neretve. U Hrvatskoj je time započelo istraživanje najmanjeg i najjednostavnijeg biološkog entiteta u kojeg su uobičajena životna svojstva svedena na samu granicu zamislivog. Njenih 335 nukleotida premalo su za jedan jedini gen, pa je egzistencija ove gole, nekodirajuće RNA uvjetovana podrškom „ virusa-pomagača“ čiji je enzim odgovoran za njenu replikaciju, a proteinski omotač za rasprostranjenje vektorima. Sekvenciranjem klonirane sat cDNA utvrđen je nekrogeni konsenzus, tj. slijed od 11 nukleotida kojim se odlikuju svi do sada pronađeni sateliti - uzročnici letalnih nekroza, a kompjuterski model otkrio je najvjerojatniju sekundarnu strukturu. U sljedećim istraživanjima tercijarna struktura, na kojoj se temelji stabilnost i biološko funkcioniranje ove male RNA, bila je vjerojatni kriterij za kromatografsku separaciju primjenom novih monolitnih nosača. Time je ustanovljena najefikasnija metoda detekcije, ali i pročišćavanja satRNA za potrebe različitih molekularnih istraživanja. Nadalje, monolitnom kromatografijom razdvojene su satelitne RNA podudarnog nukleotidnog slijeda, ali vjerojatno različitih prostornih struktura. Buduća istraživanja će pokazati radi li se o konformacijskim izomerima kakvi se mogu predvidjeti kompjuterskim modeliranjem.

virus mozaika krastavca; nekrogena satRNA; CIM-kromatografija

nije evidentirano