hrvatski

Pružatelji zdravstvenih usluga i najčešće povrede prilikom obavljanja zdravstvne djelatnosti

Pružanje zdravstvene zaštite kroz obavljanje zdravstvene djelatnosti može rezultirati neželjenim posljedicama koje se manifestiraju kao određene štete koje pogađaju ili direktno samoga pacijenta ili članove njegove obitelji. Obzirom da je osnovna svrha odštetnog prava definiranje načina i uvjeta popravljanja odnosno naknađivanja štete od strane štetnika ili druge odgovorne osobe, tako i za štete koje nastanu kao posljedica obavljanja zdravstvene djelatnosti netko mora odgovarati i to primjenom pravila odgovornosti za štetu. Potrebno je spomenuti kako je Republika Hrvatska 2003. godine ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini, koja, između ostalih prava pacijenata, također jamči i pravo na naknadu štete koja bi bila prouzročena medicinskom intervencijom. Problematiku načina regulacije naknade štete pacijentima prepoznaje i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, navodeći jedino da se zdravstveni radnici mogu osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli uzrokovati obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Osiguranje pružatelja zdravstvenih usluga češće je temelj za kaznenu odgovornost istih dok se osiguravatelji i pružatelji puno teže upuštaju u osiguranje pružanja zdravstvenih usluga za njihovu eventualnu odgovornost po pravilnima obveznog prava. Autorica teksta nakon kratkog objašnjenja tko su sve pružatelji zdravstvenih usluga i koje je značenje odobrenja za samostalni rad zdravstvenih radnika, donosi prikaz najčešćih povreda koje se događaju prilikom obavljanja zdravstvene djelatnosti.

pružatelji zdravstvenih usluga; odobrenje za samostalni rad; greška zdravstvenih radnika; pružanje zdravstvne zaštite bez pristanka pacijenta; povreda obveze pružanja hitne medicinske pomoći; povreda obveze skpanja ugovora o pružanju zdravstvne zaštite; odgovornost za štetu koja je uzrokovana medicinsko-tehnikim uređajima; odgovornost za štetu koja je uzrokovana lijekovima

nije evidentirano