hrvatski

Utjecaj obitelji Garagnin na pomorsku trgovinu Splita u 18. stoljeću

O splitskoj i dalmatinskoj pomorskoj trgovini u 17. i 18. stoljeću cjelovitiju sliku dobivamo proučavanjem obiteljskog arhiva poznate trgovačko pomorske obitelji Garagnin. Ona je zahvaljujući razgranatoj trgovini na kopnu i moru, postala jedna od najbogatijih obitelji u 18. stoljeću. Odlična trgovačka organiziranost donijela joj je važne poslovne veze i ugled. Od samih početaka Garagnini su ponajviše trgovali žitom, što je bilo veoma unosno. Žitarice su organizirano prevozili brodovima u Rijeku, Poreč, Pulu, Kopar, Trst, Feraru, gdje su ih preko posrednika prodavali. Osim žitaricama, Garagnini su trgovali uljem, maslinama, vinom, rožoljom i koraljima. Najviše su trgovali s Venecijom. U Ankonu, Senigalliu, Bari i Pugliu odvozili su slani sir, suhe smokve, usoljene girice, srdele, skuše, ciple, sarune. Trgovali su i volovima, konjima i bravima. Prema sačuvanim knjigama troškova Garagnini su najviše uvozili robu iz Venecije. Odvozili su je i dovozili svojim trabakulima, pieligima, bracerama, marselianama, tartanama, ili brodovima u suvlasničkim odnosu. Bili su suposjednici nave Tridente di Nettuno s Francuzom Bartolomeom Pomeom, a plovila je po cijelim Mediteranu. Garagnini su svojom trgovačkom i pomorskom aktivnosti na Jadranu i Mediteranu gotovo dva stoljeća bili jedinstven primjer svoga vremena. Članovi te obitelji su trgovali na cijelom području mletačke Dalmacije i s prekomorskim zemljama. Trgovali su svojom robom ili robom različitog podrijetla. Po broju brodova čiji su bili vlasnici ili suvlasnici u Dalmaciji, gotovo da i nisu imali konkurencije. Preko djelatnosti ove obitelji možemo pratiti kontinuitet pomorskog i trgovačkog života našeg dijela Jadrana u mediteranskoj zajednici koja je utjecala na sve razine života naše obale odnosno stanovnika koji su tu živjeli.

obitelj Garagnin ; pomorska trgovina ; Split ; 18. stoljeće

nije evidentirano