hrvatski

Aspekti zagađenosti minama i primjer Kopačkog rita

Analiza ratova posljednjih decenija pokazuje trend porasta uporabe mina. Velika je razlika u promatranju mina s vojno-ratnog i civilno-mirnodopskog stajališta. S vojnog stajališta mine su razorno oružje čijom uporabom se postiže taktička prednost. Tehnika “ minskog rata” u stalnom je razvoju. Tako postoje jednostavne mine i ručni načini polaganja, ali i visokosofisticirana minskoeksplozivna sredstva te mehanizirano-daljinska “ sijanja” mina. No, mine ne biraju ciljeve. Nakon postavljanja prijete svakom tko naiđe. Pokazalo se da, u nepredvidljivim ratnim okolnostima, nerijetko dolazi do stradavanja od vlastitih mina. Zato sve vojske provode i neke preventivne mjere i postupke prilikom uporabe mina. Mirnodopska realnost uporabe mina daleko je negativnija. Prostor u kome su postavljene mine s pravom se opisuje zagađenim. Radi se o dugoročnom, smrtonosnom zagađenju sa nepredvidivim posljedicama. Problemi vezani za stradavanje od mina te otkrivanje i otklanjanje minsko eksplozivnih sredstava nadilaze mogućnosti svakog društva. Zato se stalno bilježe nove žrtve (ljudi i životinja) i efekti, a statistika i drugi parametri uporabe mina ukazuju na razmjere ekoloških katastrofa. U trenutnim okolnostima postoji potreba poticanja društvenog osvještenja. Treba ukazivati na elemente koji rasvjetljavaju pojavu zagađenja tla minskoeksplozivnim sredstvima. Tako se otvaraju mogućnosti spriječavanja daljnjih negativnih efekata na ovom planu, a izbjegava se učenje na vlastitom primjeru (stradanju). Na žalost Republika Hrvatska (kao i susjedna Bosna i Hercegovina) spada u sedam, minama, najugroženijih zemalja Svijeta. Oko 8, 5% njenog teritorija je obuhvaćeno minskim zagađenjem. Svakodnevni su napori da se zagađenje ukloni, ali prate ih brojne poteškoće. Različita područja i oblik zagađenja traže i prilagođeni pristup problemu i odgovarajuće postupke. Na primjeru područja uz lijevu, zapadnu obalu Drave, blizu ušća, moge se uočiti neki aspekti problema uklanjanja zagađenja minama. To je područje kojim se protezala crta razdvajanja zaraćenih strana. Obuhvaća dijelom Park prirode Kopački rit, a dijelom šumske i poljoprivredne, te i naseljene površine uz lijevu obalu Drave. Tu se nalaze dravski i dunavski nasipi i glavna cestovna linija između Osijeka i Baranje te više privrednih objekata. Polaganje mina su vršile obje sukobljene strane, i stručno i nestručno. Dobar dio podataka i zapisnika o tome nije prikupljen. To je onemogućilo točno sagledavanje razmjera zagađenosti površina. Procijenjeno je da u samom Kopačkom ritu još uvijek ima 3000 ha zagađenih (sumnjivih i miniranih) površina, pored i oko glavne ceste i rubnom dijelu naselja Bilje još 1700 ha, te niz miniranih manjih dijelova i objekata. Iako brzi pristup deminiranju pridonosi efikasnosti i ukupnoj cijeni, do sada je deminiran samo manji dio, društveno-životno prioritetniji. I za to su jedva namirena novčana sredstva. Lokalna zajednica i institucije nastoje pronaći rješenje za nastavak deminiranja, a brojni utjecaji tijekom vremena otežavaju stanje. Nastojanja, iako domišljata, ne daju rezultate pa se uočava bojazan da neki dijelovi nikad neće biti deminirani. Tri žrtve u osam siječanjskih dana ove godine podsjetnik su da ovog zagađenja treba biti stalno svjestan.

mine; “ minski rat”; zagađenje minama; deminiranje; Kopački rit

nije evidentirano