Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Epidemiologija raka dojke (CROSBI ID 543482)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Znaor, Ariana Epidemiologija raka dojke // 1. hrvatski kongres ginekološke onkologije s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / ESGO, Hrvatsko ginekolološko onkološko društvo (ur.). Zagreb: Hrvatsko ginekolološko onkološko društvo, 2008. str. 56-57

Podaci o odgovornosti

Znaor, Ariana

hrvatski

Epidemiologija raka dojke

INCIDENCIJA I MORTALITET Rak dojke, s procjenjenih 1 301 867 novooboljelih i 464 854 umrlih žena u 2007. jedna je od epidemija suvremenog svijeta. Incidencija raka dojke u svijetu varira između pojedinih područja, s najnižom incidencijom u azijskim zemljama, a najvišom, četverostruko višom incidencijom u SAD. Također se primjećuje različita dobna distribucija raka dojke u Aziji, gdje incidencija doseže plato nakon 50. godine života u odnosu na ostale zemlje u kojima se primjećuje kontinuirani porast incidencije sa životnom dobi. TRENDOVI I PREŽIVLJENJE Od 1970-ih, od kada postoje pouzdani podaci za veći broj registara, do kraja 1990-ih godina, uočljiv je porast incidencije u svim područjima svijeta. Taj porast u Sjevernoj Americi i u Europi ponajviše se pripisuje porastu incidencije raka dojke u žena starijih od 50 godina, a u Kini porastu incidencije u žena mlađih od 50 godina. Smatra se da utjecaj na takvu dobnu raspodjelu imaju prvenstveno uvođenje skrining mamografije i nadomjesna hormonska terapija. U većini razvijenih zemalja uvođenje skrining mamografije 1980-ih godina dovelo je do porasta incidencije raka dojke u zadnja dva desetljeća 20.st. Ukupan porast incidencije u zemljama u kojima su uvedeni programi skrininga bio je oko 30%, što se pripisuje najviše porastu incidencije malih lokaliziranih tumora u perimenopauzalnih žena. U prvim godinama 21. stoljeća primjećen je pad incidencije raka dojke u SAD-u i u Australiji koji se pripisuje smanjenju propisivanja hormonske nadomjesne terapije. Otkrivanje raka dojke mamografijom u ranom stadiju i sve uspješnija terapija dovele su do pada mortaliteta u mnogim razvijenim zemljama Zapadne Europe, Sjeverne Amerike i u Australiji od 1990-ih godina. U razdoblju 1990-2002. godine opaženo je smanjenje mortaliteta od >20% u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, SAD, Austriji, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Švicarskoj, a <10% u Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Poljskoj. U nekim zemljama (npr. Estonija, Latvija, Rumunjska) opažen je porast mortaliteta u navedenom razdoblju. Konzistentno trendovima u svijetu i u Hrvatskoj primjećujemo porast incidencije raka dojke od početka registracije malignih bolesti pa nadalje. Tijekom zadnjih 25 godina, došlo je do gotovo dvostrukog porasta incidencije raka dojke te je u 2005. godini u Hrvatskoj od raka dojke oboljelo više od 2300 žena (stopa 100, 1/100 000). Kada se analiziraju dobno-specifične stope za to razdoblje, vidi se da je porast nešto manji u dobnim skupinama mlađim od 45 godina, a najveći u dobnim skupinama 75-84 godine. U razdoblju 1985-2000. bilježi se i prosječni porast mortaliteta od 1, 86% godišnje, dok se od 2001. godine trend mortaliteta stabilizira. Prema zadnjim podacima, u RH je u 2006. bilo 830 umrlih žena od raka dojke (stopa 36, 1/100000). Činjenica da se ne primjećuje jasan silazni trend mortaliteta od raka dojke ukazuje nam da do uvođenja nacionalnog progama nije bilo odgovarajućeg obuhvata žena mamografskim skriningom. FAKTORI RIZIKA Oko 10% slučajeva raka dojke pripisuje se BRCA-1 i BRCA-2 genima. Žene koje imaju te gene pod visokim su rizikom i najčešće obolijevaju od raka dojke prije 40. godine. Od faktora rizika najznačajnija je izloženost estrogenima, bilo endogenim (veći rizik kod nerotkinja, rane menarhe i kasne menopauze itd.) ili egzogenim (uzimanje hormonske nadomjesne terapije i oralnih kontraceptiva). Na rizik utječu i neke antropometrijske karakteristike, kao što je viši rast. Pretilost predstavlja faktor rizika za pojavu raka dojke u postmenopauzi. Brojna su istraživanja protektivnog učinka konzumacije svježeg voća i povrća te soje (zbog učinka fitoestrogena), no još nema jednoznačnih dokaza. Dokazano je da konzumacija alkohola predstavlja faktor rizika za pojavu raka dojke. PREVENCIJA S obzirom da su faktori rizika za rak dojke velikim dijelom povezani sa suvremenim životnim stilovima, na njih je moguće samo djelomično utjecati, no ranim otkrivanjem mamografskim probirom moguće je utjecati na mortalitet. Preporuka Vijeća Europe je da se rano otkrivanje raka provodi samo u okviru organiziranih programa ranog otkrivanja s kontrolom kvalitete na svim razinama te da sve žene u dobnoj skupini 50-69 godina budu obuhvaćene mamografskim probirom.

rak dojke; incidencija; mortalitet

nije evidentirano

engleski

Breast cancer epidemiology

nije evidentirano

breast cancer; incidence; mortality

nije evidentirano

Podaci o prilogu

56-57.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

1. hrvatski kongres ginekološke onkologije s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka

ESGO, Hrvatsko ginekolološko onkološko društvo

Zagreb: Hrvatsko ginekolološko onkološko društvo

Podaci o skupu

1. hrvatski kongres ginekološke onkologije s međunarodnim sudjelovanjem

pozvano predavanje

13.11.2008-16.11.2008

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita