hrvatski

Kriminologija maloljetničke delinkvencije: teorijski i metodički pristup, tijek školovanja, pojavni oblici poremećaja u ponašanju i osobnosti

U radu se prikazuju rezultati kriminološkog istraživanja provedenog na uzorku 5.150 maloljetnih delinkvenata sankcioniranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2002. godine, u odnosu na tijek školovanja i poremećaje u ponašanju ispitanika. Istraživanje je potvrdilo da su poremećaji tijeka školovanja u multikauzalnom i dinamičkom odnosu s brojnim teškoćama kojima je odrastanje maloljetnih delinkvenata opterećeno, pa njihovo tretiranje izravno vodi prevenciji delinkventnog i na druge načine društveno opasnog i individualno štetnog ponašanja. Od promatranih obilježja tijeka školovanja, tijekom osnovnoškolskog obrazovanja najčešće se javlja razlika između kronološke i obrazovne dobi, slijede ponavljanje razreda, bježanje iz škole i mijenjanje škole. Nešto slabije su zastupljeni prekidi školovanja i napuštanje školovanja. Analiza obilježja tijeka školovanja ispitanika koji su obuhvaćeni srednjoškolskim obrazovanjem, pokazala je da sva promatrana obilježja školovanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja karakteriziraju najmanje svakog petog ispitanika. U odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje, tijekom srednjoškolskog obrazovanja češće dolazi do bježanja iz škole, prekida školovanja i napuštanja škole. Autori stoga zaključuju da se poremećaji tijeka školovanja maloljetnih delinkvenata u pravilu javljaju već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, da fenomenologija poremećaja tijeka školovanja u osnovnoj i srednjoj školi ima različita obilježja, te da s vremenom dolazi do kumuliranja većeg broja poremećaja tijeka školovanja. Na višim stupnjevima obrazovanja poremećaji tijeka školovanja maloljetnih delinkvenata, ako postoje, imaju teže posljedice i manje su postupni no što je to slučaj tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. U dijelu istraživanja usmjerenom na analizu poremećaja u ponašanju ispitanika utvrđeno je da je među analiziranim obilježjima ponašanja najvećoj mjeri prisutno druženje s osobama asocijalnog ponašanja. Na drugom je mjestu ranija prijavljivanost zbog činjenja kaznenih djela. Slijede skitnja, pa neuroticizam i agresivnost. Posebno je važno naglasiti rezultat prema kojem više od polovice ispitanika iz našeg istraživanja u redovitom obrazovnom procesu ne završava srednju školu, što znači da ostaje bez osnovnih kvalifikacija za stjecanje nekog zanimanja. Upravo napuštanje obrazovnog procesa dovodi do većeg rizika za delinkventna ponašanja, jer se tim činom prekidaju veze s jednom od glavnih socijalizacijskih institucija koja proklamira prilagođavanje društvenim normama. Ujedno se oslobađa i veći prostor za djelovanje negativno selekcioniranih činitelja koji također pospješuju delinkventno ponašanje.

maloljetnička delinkvencija, tijek, školovanja, poremećaji u ponašanju

nije evidentirano