hrvatski

Podložnost vršnjačkom pritisku i samopoštovanje kod studenata

Vršnjački utjecaj neosporan je i važan dio odrastanja, razvoja identiteta pojedinca i oblikovanja njegovih navika ponašanja. Odnosi s vršnjacima tijekom adolescencije postaju sve važniji, a kod adolescenta raste potreba da čini ono što vršnjaci od njega traže. Vršnjački pritisak može se definirati kao utjecaj grupe na pojedinca kroz pozitivno potkrepljenje onima koji se konformiraju grupnim normama i/ili sankcije onima koji se opiru konformizmu. Cilj ovog rada je utvrditi područja najveće i najmanje podložnosti vršnjačkom pritisku, usporediti rezultate dobivene na uzorku studenata s onima dobivenim na uzorku srednjoškolaca, ispitati razlike s obzirom na spol te istražiti odnos podložnosti vršnjačkom pritisku i samopoštovanja studenata. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata koji je činilo 654 studenta Sveučilišta i Veleučilišta u Zagrebu i to 47% ispitanika muškog i 53% ispitanica ženskog spola. Primijenjena su dva mjerna instrumenta: Upitnik vršnjačkog pritiska, te Skala samoprihvaćanja i samokompetentnosti (SLCS ; autori Tafarodi i Swann, 1995). Područja na kojima ispitanici pokazuju najveću podložnost vršnjačkom pritisku govore o formiranju slike o sebi koje se temelji na mišljenju važnih drugih iz naše okoline. Najmanji doživljaj pritiska vršnjaka bilježi se kod manifestnih rizičnih ponašanja, a posebice se to odnosi na seksualno ponašanje. Doživljaj podložnosti vršnjačkom pritisku izraženiji je u uzorku srednjoškolaca u odnosu na uzorak studenata, a s obzirom na spol, rezultati pokazuju značajniji doživljaj vršnjačkog pritiska kod ispitanika muškog spola u području manifestnih rizičnih ponašanja. Povezanost između podložnosti vršnjačkom pritisku i samopoštovanja neočekivano se pokazala niskom.

vršnjački pritisak; samopoštovanje; studenti; rizična ponašanja

nije evidentirano