hrvatski

Socijalna država i jednakost u doba globalizacije

Pitanje jednakosti jedno je od temeljnih načela ili idela bitnih za uređenje društva. Iako u praktičnom smislu apsolutna jednakost ne postoji niti u jednoj poznatoj društvenoj organizaciji, u modernim demokracijama postizanje prihvatljive razine društvenih i ekonomskih nejednakosti postaje nužno kako bi društvo održalo stabilnost, socijalnu pravdu i koheziju te demokratsko uređenje. Socijalna država je u sklopu nacionalne države konstituirana kao pravno-institucionalni okvir pružanja socijalne sigurnosti, a njezino ključno obilježje jest nastojanje da se društvene i ekonomske nejednakosti reduciraju na najmanju moguću mjeru. Socijalna se država tako javlja kao institucionalni mehanizam za povećanje jednakosti u društvu. Od početka 80-ih godina 20. stoljeća, s intenziviranjem globalizacijskih procesa došlo je do niza društvenih promjena, posebice u političkoj i ekonomskoj sferi, koje su bitno utjecale na transformaciju socijalne države i jednakosti. Neoliberalna globalizacija donosi sa sobom novi koncept jednakosti i socijalne države, na osnovu kojeg se i oblikuje alokacija vrijednih društvenih resursa. Ovaj rad nastoji utvrditi promjene koje globalizacijski procesi, prvenstveno neoliberalna globalizacija, donose u konceptu socijalne države i pitanja jednakosti, te prikazati praktične posljedice tih transformacija u suvremenom društvu.

socijalna država; jednakost; globalizacija

nije evidentirano