Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 370130

Precipitirajući čimbenici u odnosu na lokalizaciju infarkta miokarda


Mirić, Dinko; Giunio, Lovel; Fabijanić, Damir; Eterović, Davor; Hozo, Izet; Božić, Ivo; Čulić, Viktor; Gančević, Ivana
Precipitirajući čimbenici u odnosu na lokalizaciju infarkta miokarda // 2. kongres Hrvatskog kardiološkog društva, Knjiga sažetaka
Zagreb, 1996. str. 11-11 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Precipitirajući čimbenici u odnosu na lokalizaciju infarkta miokarda
(Triggers of myocardial infarction regarding its site)

Autori
Mirić, Dinko ; Giunio, Lovel ; Fabijanić, Damir ; Eterović, Davor ; Hozo, Izet ; Božić, Ivo ; Čulić, Viktor ; Gančević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. kongres Hrvatskog kardiološkog društva, Knjiga sažetaka / - Zagreb, 1996, 11-11

Skup
2. kongres Hrvatskog kardiološkog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17-19.10.1996

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Infarkt miokarda; Okidači; Lokalizacija
(Myocardial infarction; Triggers; Site)

Sažetak
Cilj rada je bio utvrditi učestalost precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda (IM) u odnosu na njegovu lokalizaciju. Anamnestički podaci o početku IM analizirani us u 1481 bolesnika, liječenih u koronarnim jedinicama KB Split, u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Obrađeno je 750 bolesnika s IM na prednjoj, te 731 bolesnik s IM na donjoj stijenci miokarda. Nastanak IM bio je najčešći tijekom mirovanja bez utvrđenog precipitirajućeg čimbenika, i to u 44% bolesnika s IM donje, te u 67% bolesnika s IM prednje stijenke. U bolesnika bez utvrđenog precipitirajućeg čimbenika najveći je broj IM obje lokalizacije nastao u intervalu od 6 do 9 sati ujutro (p<0, 01), što je značajnije izraženo u bolesnika s donjim IM (p<0, 01). Nasuprot tome, u bolesnika s utvrđenim precipitirajućim čimbenicima, učestalost IM bila je ravnomjerno raspoređena tijekom cijelog dana. Početak inferiornog IM bio je značajno rjeđi u mirovanju (44% prema 67%, p<0, 01), a značajno češći tijekom meteorološkog stresa (2% prema 9%, p<0, 01), mentalnog stresa (3% prema 10%, p<0, 01), nakon obroka (3% prema 13%, p<0, 01), te uz abuzus nikotina (1, 5% prema 6%, p<0, 01). Nastanak IM u mirovanju češći je u jutarnjim satima u bolesnika s lokalizacijom na donjoj nego u onih s lokalizacijom na prednjoj stijenci (31% prema 24%, p<0, 05). Napor kao precipitirajući čimbenik je bio značajno zastupljeniji u bolesnika s prednjom nego u onih s donjom lokalizacijom IM (22% prema 16%, p<0, 05). U bolesnika s inferiornim IM bilo je značajno više pušača (53% prema 42%, p<0, 01), dok je u bolesnika s anteriornim IM bilo značajno više hipertoničara (32% prema 21%, p<0, 01) i hiperkolesterolemičara (33% prema 26%, p<0, 05). rezultati upućuju na zaključak, da je utjecaj vegetativnog tonusa izrazitiji pri nastanku inferiornog IM.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti