hrvatski

Prirodni zeoliti u zaštiti okoliša

Zeoliti čine oko 90 % naslaga sedimentnih stijena vulkanskog podrijetla. Silikati i aluminati su osnovni reaktanti, no u povoljnim uvjetima svaki materijal bogat SiO2 može stvoriti kristale zeolita. Stvaranju zeolita pogoduju lužnati uvjeti, jer je tada topljivost silicija veća, visoka temperatura (iznad 100 °C). Porastom temperature raste brzina otapanja reaktanata te brzina nastajanja zeolita. Pri nižim temperaturama, vrijeme nastajanja raste i do nekoliko milijuna godina. Među mineralima zeolita optimalna svojstva za uporabu ima klinoptilot. Zeoliti uz svojstva reverzibilne i selektivne ionske izmjene, imaju i svojstva selektivne adsorpcije plinova, para i tekućina i svojstva molekularnih sita. Mogu se koristiti i kao katalizatori u tehnološkim procesima, a najviše se koristi njihovo svojstvo ionske izmjene. Osim u procesima uklanjanja teških metala i radioaktivnih tvari, svojstvo ionske izmjene koristi se u procesima mekšanja vode, gdje se ioni alkalijskih metala (Na+, K+) iz zeolita zamjenjuju sa Ca2+ i Mg2+ ionima zaslužnima za tvrdoću vode. Dodatkom zeolita kemijski modificiranog ionima NH4+ i K+ povećava se kapacitet zeolita i ionska izmjena željeza, mangana, cinka i drugih metalnih iona iz voda. Adsorpcija plinova svojstvo je koje koriste razna sredstva za upijanje vlage i mirisa. Ovakav način uporabe zeolita susrećemo svakodnevno pri upotrebi "pijeska za životinje", te kao dodatak stočnoj hrani. Zeoliti kao katalitatori koriste se u kod organskih reakcija, kao što je krekiranje sirove nafte, izomerizacija i sinteza goriva, te u sintezi visokovrijednih kemikalija, npr. u farmaceutici. Zeoliti se često upotrebljavaju u industriji cementa, kao djelomična supstitucija poculana Svojstvo prirodnih zeolita vezanja toksičnih metala, organskih liganada i plinova, a ekonomična cijena, uvrštava ga u najvažnije materijale u zaštiti okoliša. Ispitana su nalazišta prirodnih zeolita u Hrvatskoj ( Donje Jesenje).

prirodni zeoliti; zaštita okoliša

nije evidentirano